Kao što svaka novčanica i kovanica ima lice i naličje, tako i svaka kriza ima isto tako. I dok mediji, barem oni koji se bave koliko toliko tehnologijom o kako to oni nazivaju „bizarnoj“ Indiegogo kampanja u kojoj se crowdfunding metodom skuplja lova za Grčku i njezin povrat love kreditorima postavlja se opravdano pitanje što je tu bizarno.
Možda je nekima bizarno da se koristi Indiegogo za prikupljanje novca, možda je bizarno to što su uspjeli skupiti i nešto novca ili je možda bizarno da tamo neki bizarni startapi skupljaju isto tako bizarni novac za neke tamo bizarne projekte čiji vam proizvodi ili usluge možda bizarno niti ne trebaju. Ima tu previše bizarnosti, da bi to netko normalan, a ne zaluđen startup pričom uopće progutao.
I što je se dogodilo Grčkoj - zabranjena je mogućnost trgovina online, plaćanja online, internetskog plaćanja. Prestali su raditi Amazon, PayPal, iTunes, App Store, odnosno blokirana su plaćanja na ovim servisima. I neki drugi razmatraju isto zbog krize s grčkim dugom, Željeli smo moderno Zašto, pa jednostavno koriste se kreditne kartice i knjižit će se u valuti euro, a onda ako Grčka donese odluku na referendumu i to takvu da izlaze iz eurozone i ne prihvaćaju zahtjeve kreditora prije svega EU i MMF-a za novim restrikcijama nema više eura već se vraća drahma.
A kakva je konverzija drahme u euro i obrnuto, vrijedi li drahma i koliko? To nitko ne zna. Dakle jednostavan valutni problem , nekima se možda čini kao u Top listi nadrealista u „Zoni sumraka“ - Rade Pendrek milicioner - ništa više neće biti kao prije.
Pregled najvećih proboja podataka u 2026. otkriva obrazac koji se ponavlja: mnogi incidenti nisu bili posljedica tehnički savršenih napada, nego propusta koje je bilo moguće spriječiti. Među najčešćim uzrocima ističu se socijalni inženjering, kompromitirani pristupni podaci i loše konfigurirana okruženja u oblaku. Slika koja iz toga proizlazi pokazuje da je velik dio sigurnosnih problema posljedica nedostatka osnovnih praksi i vještina, a ne samo tehnološkog jaza.
U industriji poluvodiča sve se više raspravlja o arhitekturama procesora za umjetnu inteligenciju koje bi mogle preispitati dominantnu ulogu memorije visoke propusnosti. Razmatraju se rješenja oslonjena na drukčije vrste memorije, posebno za izvođenje modela, gdje zahtjevi nisu isti kao kod treniranja. Takav razvoj mogao bi s vremenom promijeniti strukturu tržišta komponenti za umjetnu inteligenciju i odnos među proizvođačima različitih vrsta memorije.
Tržište agentnih alata za kodiranje, koji programerima omogućuju da dio razvoja prepuste umjetnoj inteligenciji, ulazi u fazu u kojoj su dobici u produktivnosti sve mjerljiviji, ali i ekonomski model sve složeniji. Prema nalazima istraživačkih kuća, velika većina inženjerskih voditelja bilježi poboljšanja, uz prosječni neto dobitak u produktivnosti koji se mjeri u dvoznamenkastim postocima. Istodobno, način naplate prema potrošnji unosi promjenjivost u troškovnu strukturu, što mijenja narav procjene isplativosti.