Koji su najčešći razlozi davanja otkaza i kakve su bile posljedice

Koji su najčešći razlozi davanja otkaza te je li u pitanju dobro promišljena odluka te kakve su bile posljedice, MojPosao je otkrio u novom istraživanju na gotovo 450 ispitanika.

Davanje otkaza

Čak 95% ispitanika izjavilo kako su barem jednom u karijeri dali otkaz. Otkaz je dalo podjednako muškaraca (94%) i žena (96%). Po spolu, također, nema većih razlika; otkaz je tijekom karijere dalo 95% ispitanika sa srednjom te 94% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Otkaz je dobilo 37% ispitanika i to većinom zato jer su bili proglašeni tehnološkim viškom.

Razlozi davanja otkaza

Najviše ispitanika (56%) otkaz je dalo zbog preniske plaće i nemogućnosti profesionalnog napredovanja (50%). Zbog loših uvjeta na radnom mjestu otkaz je dalo 46% ispitanika, a 42% zbog nadređenog. Jedan od problema su i prekovremeni sati zbog kojih je 38% ispitanika dalo otkaz, baš koliko (38%) i zbog nemogućnosti hijerarhijskog napredovanja.

„Dva puta sam dala otkaz u svom radnom stažu ( imam ga 20 godina). Prvi put zbog odlaska na novo radno mjesto gdje su mi se nudili uvjete koje sam tada smatrala boljima za sebe, a drugi put sam dala otkaz u tvrtki gdje je bilo nemoguće podnositi nadređenog. Nisam imala drugi posao, i dan danas sam nezaposlena, ali barem sačuvanog zdravlja.“

„Dao sam otkaz u dobrostojećoj firmi u kojoj je zanimljiv i dinamičan posao zbog loše organizacije i manjka radnika postao naporan. Odluka je došla nakon ponude druge tvrtke gdje je bolja plaća uz manji opseg posla i gdje se više cijeni stručna sprema.“

Gotovo polovica ispitanika (47%) imala je već dogovoren novi posao kada su dali otkaz na trenutnom radnom mjestu, dok trećina (32%) nije imala fiksni dogovor za novi posao, ali su već bili u selekcijskom procesu. Petina ispitanika (20%) u trenutku davanja otkaza nisu razmišljali o novom poslu.

Konzultacije uoči otkaza

U procesu donošenja odluke o davanju otkaza tri četvrtine ispitanika se prvo s nekim konzultiralo, prije nego su dali otkaz. Polovica ispitanika (50%) konzultirala se s partnerom/icom, a 45% s obitelji. S prijateljima se konzultiralo 29% ispitanika, a s kolegama njih 15%.

Muškarci u većoj mjeri od žena samostalno donose odluku o otkazu, žene se češće konzultiraju. S osobama u okolini konzultiralo se 63% muškaraca te 78% žena. Muškarci se u većoj mjeri od žena konzultiraju s prijateljima (31% muškaraca i 28% žena) i kolegama (18% muškaraca i 13% žena) dok se žene u većoj mjeri od muškaraca konzultiraju s partnerom (57% žena naprema 36% muškaraca) i obitelji (48% žena i 40% muškaraca).

Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj mjeri donose odluku samostalno, bez da su se konzultirali s ikime (33%) nego što to čine ispitanici s visokom stručnom spremom (19%). Najveće razlike po obrazovanju su u konzultiranju s prijateljima; to čini 38% ispitanika s visokom i svega 21% ispitanika sa srednjom stručnom spremom. S partnerom/icom se konzultira 55% ispitanika s visokom i 44% sa srednjom stručnom spremom, a s obitelji 50% ispitanika s visokom te 40% sa srednjom stručnom spremom.

Većini ispitanika davanje otkaza nije bila impulzivna radnja, već su o tome dobro razmislili. Svega 11% ispitanika izjavilo je kako su otkaz dali impulzivno. Najviše ispitanika, njih 30% izjavilo je kako je od odluke do trenutka davanja otkaza prošlo mjesec dana. Petina ispitanika (21%) dala je otkaz tjedan dana nakon što su donijeli odluku. Četvrtina ispitanika (25%) dala je otkaz čak pola godine nakon donošenja odluke o davanju otkaza, a 7% ispitanika čekalo je i do godine dana.

Odluku o otkazu najveći broj ispitanika (42%), prvo je priopćio direktoru. Četvrtina ispitanika (24%) odluku je prvo podijelila sa svojim voditeljem, a 23% s kolegama. Svega 5% ispitanika s odlukom o otkazu prvo se obratila voditelju ljudskih potencijala.

Nema većih razlika po spolu, 42% muškaraca i 41% žena odluku o otkazu prvo su podijelili s direktorom. Nešto više žena (26%) nego muškaraca (21%) odluku o otkazu prvo su podijelile sa svojim nadređenim, dok su muškarci (27%) nešto češće nego žene (21%) svoju odluku prvo priopćili kolegama.

Ispitanici s visokom stručnom spremom (54%) u većoj su mjeri skloni odluku o otkazu prvo reći direktoru nego ispitanici sa srednjom stručnom spremom (34%). Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj su mjeri skloni takvu odluku prvo priopćiti nadređenom (26% ispitanika sa SSS i 21% ispitanika s VSS), ali i kolegama (27% ispitanika sa SSS te 18% s VSS).

Nakon davanja otkaza

Većinu ispitanika (62%) prilikom davanja otkaza, poslodavac nije pokušao zadržati. Nešto više od trećine ispitanika (35%) izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete za ostanak, ali su odbili, dok je 3% ispitanika prihvatilo ponudu trenutnog poslodavca i odustalo od davanja otkaza.

Poslodavci u većoj mjeri nude ostanak po boljim uvjetima muškarcima nego ženama; 42% muškaraca i 36% žena izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete kako bi ostali u tvrtki.

Bolje uvjete za ostanak u tvrtki poslodavci su ponudili 36% ispitanika sa srednjom te 37% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Velika većina ispitanika (81%) nakon davanja otkaza osjeća olakšanje, dok ih 54% osjeća zadovoljstvo. Tugu je nakon davanja otkaza osjetilo 16% ispitanika, a ljutnju njih 9%.

Posljedice davanja otkaza

Nakon davanja otkaza trećina ispitanika (35%) nije morala odraditi otkazni rok. Otkazni rok najčešće je bio mjesec dana (31% ispitanika) te dva tjedna (27%). Više od mjesec dana otkaznog roka odradilo je 6% ispitanika.

Nakon što su dali otkaz, većina ispitanika (63%) nije na poslu imala nikakve probleme. Međutim, manji dio ispitanika doživio je da ih nadređeni prijekorno gleda (14%), da su dobivali zajedljive komentare (11%), a manjim djelom (3%) da su dobivali prijekorne poglede od strane kolega.

Žene su u nešto većoj mjeri (40%) imale problema nakon davanja otkaza nego muškarci (33%). Najveća razlika u odnosu na muškarce je to što su žene u većoj mjeri dobivale zajedljive komentare (13%) nego muškarci (7%). Podjednako muškaraca (13%) i žena (14%) dobivali su prijekorne poglede od strane nadređenog.

Gotovo petina ispitanika (18%) nakon davanja otkaza imala je ozbiljne probleme s poslodavcem. Najčešće se radilo o neisplati zadnje plaće ili dijela plaće te zadržavanju dokumenata (radne knjižice) od strane poslodavca.

Većina ispitanika se ipak s poslodavcem rastala u dobrim odnosima (81%).

„Otkaz dajem treći puta i sa svim svojim poslodavcima sam ostala u odličnim odnosima i svi su mi rekli da im se uvijek mogu vratiti.“

„Direktor mi je rekao da sam učinio pravu stvari !!!!!!!“