Epson se posvetio ambicioznom cilju i odlučio istražiti koji će trendovi oblikovati poslovanje u 2030. te na taj način pomoći kompanijama prilagoditi se izazovima koji slijede. Situacija se ubrzano mijenja, posebno jer sad postoji jasna svijest o njenoj nepredvidljivosti. Primjerice, pandemija koronavirusa napravila je zaokret prema radu na daljinu i ubrzala digitalnu tranziciju. Kompanije nisu računale na takvo stanje, ako su i računale, barem još nekoliko godina.
Stoga, ono što je potrebno jest izvesti preventivne radnje. Neke od kompanija, ne samo velike kao Meta ili Google, imale su ideju zaokreta prema radu na daljinu i globalna kriza to je samo ubrzala, podosta bezbolno nego kod onih koji se nisu pripremali.
Dapače, u Epsonu, koji zapošljava oko 80.000 ljudi diljem svijeta, smatraju obavezom velikih kompanija biti primjer stvaranja ideje o tome kako će se raditi, proizvoditi i rukovoditi u godinama koje dolaze.
"Ako postoji nešto čemu nas je proteklo desetljeće naučilo, to je sposobnost prilagoditi se novim trendovima i globalnim okolnostima, koje poslovanje mogu dovesti do vrhunaca, ali ga isto tako mogu i baciti na koljena. Lideri moraju biti spremni na sve, što podrazumijeva osmisliti na koje načine pripremiti radnu snagu za 2030.", navode u Epsonu.
Uz ta četiri predviđena trenda, u Epsonu su iznijeli i viđenje kako bi se kompanije trebale pripremiti za njih, odnosno, za budućnost. Naravno, najbitnije je formulirati konkretne planove i pripremiti se poslovno okruženje za 2030. i godine nakon. Kako bi to postigli, lideri se moraju fokusirati prema razvoju zasnovanom na tehnologiji, humanosti i s rukovodećim kadrom koji može voditi održivo poslovanje. Za početak, potrebna je "generacijska prilagodba". Naime, mlađe generacije više su okrenute prema društvenim i ekološkim pitanjima pa se ona moraju implementirati i u radno okruženje.
Također, kompanije trebaju integrirati faktore životne sredine, društva i dobrog upravljanja (ESG) u proizvode i usluge koje pružaju. Moraju preispitati utjecaj na životnu sredinu kao i rastuću potražnju za transparentnošću etičkih i ekoloških politika. To uključuje preispitivanje načina na koji kompanija funkcionira, od inicijativa za dekarbonizaciju do stvaranja cirkularne ekonomije koja maksimalno smanjuje upotrebu resursa, otpada i zagađenja okoliša općenito.
Zatim, lideri trebaju razviti dublje razumijevanje na koje načine svaki zaposleni i njegov tim obavljaju posao, kako bi razumjeli na koji način je najbolje integrirati tehnologiju, kako trenutno tako i u budućnosti. Postoji određen nedostatak talenata u vrijeme kada digitalne strategije stvaraju potpuno nove, rizične zadatke. Logično, većina lidera vidi nedostatak talenta kao najveću prepreku uspješnoj implementaciji novih strategija, posebno onih koje pokreću digitalizacija i automatizacija. Kao odgovor, potrebno je interno razviti talente koje već imaju, razvijajući strukture i obrazovne programe kako bi pomogli sistematskom postavljanju najboljih zaposlenih u njihove buduće uloge. Dok se kompanije pripremaju za poslovanje u budućnosti, potreba za usavršavanjem i prekvalifikacijom zaposlenih mora biti prioritet.
Svakako, ovo su neizvjesna vremena jer poslodavci se bore definirati radna mjesta u budućnosti, a zaposleni su zabrinuti za svoje pozicije. Međutim, postoji i nekoliko sasvim izvjesnih stvari, a to je da će se 2030. automatizacija smatrati uobičajenom, kompanije bez svrhe bit će pod povećanom kontrolom, a pronalazak i zadržavanje pravih ljudi za određeni posao bit će teže. Imajući sve to na na umu, kompanije trebaju razmišljati o unapređenju svojih granica. Postoje i pozitivni primeri kompanija koje su napravile značajne iskorake u ovom pravcu.
Primjerice, Epson svakog dana ulaže oko 1,14 miliona eura u istraživanje i razvoj. Konkretno, posvetio je 73 milijarde eura za unapređenje održivih inovacija i za smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2), kao i poslovanje bez podzemnih resursa do 2050.
"Pritisak izazvan nadolazećim promjenama postoji godinama, davno prije pandemije. Ali, kompanije su bile previše spore, izolirane i u velikoj mjeri su se oslanjala na komplicirane strukture upravljanja. Pandemija je samo potvrdila ono čega su se mnogi bojali, a to je da su mnogi poslovi dizajnirani za svijet koji nestaje, a ne za budućnost koja će se sastojati od povećane povezanosti, automatizacije bez presedana, demografije koja se mijenja i sa sve većim fokusom na ljude, svrhu i vrijednosti. Samo najspremniji te će promjene uspjeti implementirati u svoje poslovanje i tako ostati ukorak s vremenom", zaključuju u Epsonu.
Što točno u japanskom gigantu smatraju da su trendovi u nastajanju i kako pomoći u oblikovanju budućnosti poslovne industrije:
Počevši od fizičke automatizacije pomoću SCARA robota koji se bave proizvodnjom i montažom, do virtualne automatizacije pomoću softverskih robota za upravljanje uredskim zadacima koji se ponavljaju. Iz industrijske perspektive, to će se najviše vidjeti u distribuiranoj proizvodnji, dok će u uredima biti raspoređeni dijelovi administrativnog osoblja. Računovodstvo, edukacije i ulaz u poslovne objekte većinom će se automatizirati i prepustiti umjetnoj inteligenciji.
Oslobođeni iscrpljujućih ručnih procesa i zadataka, u budućnosti će najvažnije biti ideje. A do njih se može doći isključivo kroz suradnju i dijeljenje. Sve ono što je eskaliralo u pandemiji nastavit će se razvijati kroz nove načine povezivanja i dijeljenja izvan ograničenja ureda. Kontinuiran razvoj inovacija u raznovrsnim alatima za prikazivanje, kao što su projektori, pomoći će premostiti jaz između ljudi koji rade na daljinu i onih u uredima.
Kao što su svjetski resursi ograničeni, tako ljudski mozak i tijelo imaju svoje limite. Zbog toga održivost treba biti u samom u srcu poslovanja i poslovne industrije. To ne zahtijeva od kompanija samostalno putovanje, već podrazumijeva ulaganja u startupe, ljude, zajednice, druge grane industrije... Sve s ciljem poboljšanja vlastitih mogućnosti. Epson, primjerice, obogaćuje živote, zajednice i same organizacije fokusirajući se na pravedan profit, a ne na preveliki rast prihoda. Kompanija je posvećena podršci održivoj zajednici kroz otvorena partnerstva i suradnju, rad s humanitarnim organizacijama i smanjenje zavisnosti o podzemnim resursima.
Nema sumnje da inovacije i ubrzane promjene utječu kao nikad prije na obujam i tempo rada. Stoga, s poslovnim okruženjem koje je spremno dramatično se prilagoditi automatizaciji, digitalizaciji, rastu potpuno novih industrija i razvoju vještina, od vitalnog značaja za ispunjavanje budućih potreba, bit će potrebno zapošljavati ljude koji su spremni konstantno učiti i usavršavati se. Ukratko, nova radna snaga bit će ona koja je pismena za podatke i koja će bez problema raditi s umjetnom inteligencijom, robotima i koja će imati inicijativu uvidjeti što se u budućnosti zahtijeva po pitanju vještina, tako da može ići ukorak s tehnologijama koje se razvijaju.
Konferencija se sastoji od dva tracka: developmenta i digitalnog marketinga čija se predavanja održavaju u jutarnjim satima i popodnevnog dijela programa koji se sastoje od pregršta keynote-a, intervjua i panela općenitih tema iz IT industrije.
Sedamnaesti po redu Job Fair, sajam poslova u organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), Saveza studenata FER-a i Kluba studenata elektrotehnike (KSET), službeno je otvoren na novoj lokaciji, u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
U doba rastuće digitalne pismenosti, svijest o opasnostima od cyber prijetnji postaje bitnija nego ikada. Tehnologija bazirana na umjetnoj inteligenciji ubrzano postaje dio svakodnevice, a pitanje CO2 neutralnosti nameću se kao ključna.
