Svi mi volimo kada se nađemo pod bežičnom „vlašću“ jer je onda sve nekako lagano, brzo i neopterećeno. Imamo više mjesta na našem radnom stolu, možemo se pozabaviti kreativnošću umjesto da se zaplićemo u kabele, a uredski papiri mogu biti uredno poslagani na stolu.
Nije da baš nemamo niti jedan kabel, no bežična tehnologija nam uvelike olakšava posao. Bežična vlast kao svojeg vrhovnog zapovjednika ističe bluetooth, te napominje kako će igrati veliku ulogu kod pametnih kuća.
Digitalne kuće i uredi - bluetooth smart tehnologijabi u tom segmentu u naredne tri godine trebala dostići svoj vrhunac. Svakako trebamo spomenuti bežičnu tipkovnicu kao vrlo važan kotačić u bežičnom svijetu, a zlatno je pravilo da si odaberemo udobnu tipkovnicu.
To znači da tipkovnica ima „mirne“ tipke te da postoji zakrivljenost i praznina između tipaka. Bežični miševi nam također omogućavaju lakoću u radu, a maštu su vam sigurno zagolicali i bežični zvučnici. Naprimjer, oni koji se fino uklapaju s Apple AirPlay.
Ne smijemo zaboraviti niti bežične baterije i punjenje naših pametnih uređaja. Uglavnom, bežična tehnologija nam puno pomaže u našem radu i budućnost je u potpunosti spremna za ovu vrstu tehnologije. Točnije, bežična tehnologija bi se trebala razvijati na još većem stupnju narednih godina, a korisnici će svakako imati koristi od toga.
Prema opsežnom izvještaju koji je objavio Gartner, preko 60% organizacija koje su tijekom prošle godine provodile pilot-projekte s AI asistentima sada prebacuje fokus i proračune na takozvani Agentic AI. Riječ je o naprednoj arhitekturi u kojoj softverski agenti posjeduju visok stupanj autonomije, sposobnost dugoročnog planiranja, upravljanja radnom memorijom te neovisnog korištenja vanjskih digitalnih alata i API-jeva kako bi postigli zadani poslovni cilj.
Prijave na natjecanje trajale su tijekom svibnja i lipnja, a za sudjelovanje su se prijavili natjecatelji različitih profila koji su raspoređeni u pet multidisciplinarnih timova.
Europska unija priprema stroža pravila za cloud usluge u strateškim javnim natječajima, što bi moglo otežati pristup najvećim američkim tehnološkim kompanijama projektima u osjetljivim sektorima. Prema dostupnim informacijama o nacrtu Cloud and AI Development Acta, Bruxelles želi uvesti kriterije koji se ne svode samo na cijenu i tehničku funkcionalnost, nego uključuju zaštitu podataka, korporativnu kontrolu, dobavne lance, upotrebu europskog softvera i hardvera te otpornost infrastrukture.
