INTERVJU STANISLAV ŠREDL: Sadržaj je najvažniji

Mnogo puta smo se susretali na različitim svjetskim tehnološkim sajmovima, pa se nakon njegova imenovanja senior editorom u Mashableu sam po sebi nametnuo intervju sa Stanislavom Šredlom i razgovor o budućnosti internetskog novinarstva i medija iz kuta američkog medija.

Šredl ističe kako se Mashable stalno širi, ali i mijenja koncepciju pristupa vijestima, sadržaju, te širi taj isti sadržaj. „Mediji si danas ne mogu dopustiti da budu spori. Otkad radim u medijima, a to je gotovo petnaest godina, dogodilo se više mini revolucija nego što mogu pobrojati. Mediji koji su to zanemarili su propali. Oni koji su se prilagodili su procvali“, ističe Šredl.

Postali ste jedan od ključnih ljudi u Mashableu. Koji su to novi poslovi i odgovornosti koji dolaze?

Raditi u Mashableu je zanimljivo upravo zbog toga što se sve konstantno mijenja. Moje odgovornosti su nominalno slične kao i prije, od pisanja i uredničkog posla pa do pomaganja drugim timovima -- u Velikoj Britaniji, Australiji, Singapuru i SAD-u - oko vođenja stranice. Ono što će biti najveći izazov je to konstantno širenje, broj ljudi u kompaniji se gotovo udvostručio u godinu dana, a zapošljavamo i dalje. Raditi u takvom okruženju je s jedne strane fantastično, jer stalno dobivaš svježu krv, no s druge strane može biti i jako zahtjevno, jer moraš paziti da ne izgubiš fokus.

U kojem se smjeru razvijaju danas internetski mediji, a u kojem smjeru Mashable?

Na našoj "About" stranici imamo kratki mission statement. Tih par rečenica izrazito dobro opisuje ono što radimo. Prvi je naglasak na tome da mi, osim što informiramo i zabavljamo, i nadahnjujemo digitalnu generaciju. Drugi je da osim što dokumentiramo digitalnu revoluciju, mi ju i oblikujemo.

U praksi, trenutno puno ulažemo u video produkciju, i nove načine prikaza sadržaja. Dobar primjer kako to izgleda je nedavni tekst o Plutonu (http://mashable.com/2015/07/12/pluto-new-horizons-mission-nasa/). Tamo, osim samog teksta, imamo ogromne, prekrasne slike, video, galeriju i mini-infografike. Jedna od slika prikazuje lansiranje NASA-ine rakete; kad čitatelj skrola tekst prema dole, izgleda kao da raketa polijeće. Za napraviti takav sadržaj treba jako puno truda i ulaganja u razvoj. Mi smo tu jaki, i to je smjer u kojem idemo.

Medijski biznis u svijetu je u velikoj krizi, poglavito tiskani mediji, radio i televizija se još drže, internet raste. Tako je i u pristupu sadržaju, ali i marketingu. Koja je po vama budućnosti medija?

Mashable je stasao upravo u vrijeme najveće gospodarske krize. Mislim da je to zato što smo uvijek gledali naprijed i bili spremni na sljedeći korak. Mediji si danas ne mogu dopustiti da budu spori. Otkad radim u medijima, a to je gotovo petnaest godina, dogodilo se više mini revolucija nego što mogu pobrojati. Mediji koji su to zanemarili su propali. Oni koji su se prilagodili su procvali.

Na početku novinarske karijere bavili ste se tehnologijom, no to se danas mijenja. Zašto?

Tehnologija je moja prva ljubav i volim pisati o tim temama; i dan danas redovito pokrivam velike tehnološke događaje u Europi, tipa Mobile World Congress u Barceloni i IFA u Berlinu. No kako se Mashable mijenjao -- od gotovo isključivo tehnološkog sajta u medij širokog spektra -- tako se i moj dijapazon tema promijenio.

Zapravo je najtočnije reći da je tehnologija danas dio svega, pa tako i ja lakše pronalazim svoj interes u raznim temama. Ako pišeš o eksploziji u Libiji, moraš pratiti što se događa na Twitteru. Ako pišeš o ekonomskoj krizi u Grčkoj, moraš znati što je Bitcoin.

Koji su to po vama ključni trendovi u tehnologijama moje ćemo vidjeti u budućnosti?

Kad sam već spomenuo Bitcoin, mislim da bi ta kriptovaluta i tehnologija na kojoj ona počiva, blockchain, mogla promijeniti jako puno stvari, ne samo način na koji poimamo novac, već, primjerice, način na koji sklapamo ugovore, programiramo i pohranjujemo podatke.

Također, velik je buzz oko autonomnih vozila, dronova i virtualne stvarnosti. Svaka od ovih tehnologija nosi neke zanimljive izazove -- kod dronova i automobila to je pitanje regulative, kod VR-a me više zanima prihvaćanje od strane šire publike te kako će se ta tehnologija razvijati.

Zbog čega se mnogi mediji okreću viralnim, a ne kvalitetnim temama?

Ne bih odvajao "viralno" od "kvalitetnog." I viralne se teme mogu raditi kvalitetno. Jasno je zašto mediji vole viralno -- viralno znači dijeljenje na društvenim medijima, a to opet znači pažnju i klikove. No nije lako spojiti na istom mediju neku težu temu, tipa grčku krizu, i zabavni video ježa. Mediji moraju jako paziti da se ne pogube bilo u jednom ili u drugom.

Koliko je važna proizvodnja kvalitetnog sadržaja, a ne samo sadržaja koji će se klikati i čitati?

Ključan element kvalitetnog sadržaja jest da bude jedinstven. Dakle moraš biti ili brži od drugih, ili kvalitetnije obraditi temu, ili ponuditi neki svoj kut gledanja. Najbolje je imati sve troje, ali to je izrazito teško i u konačnici nije ni jeftino, jer zahtijeva vrhunske novinare, urednike i organizaciju. Svatko tko proizvodi sadržaj isključivo s idejom "ovo će se klikati" uskoro će zapeti na nekom od drugih elemenata, a čitatelji će to prepoznati i otići će drugdje.

Kako pomiriti kvalitetu sadržaja s jedne strane i clickbait naslove i slične sadržaje s druge strane?

Rekao bih da su ključne dvije stvari: Kod tzv. navlakuša, ako ih se uopće i radi, treba biti oprezan i treba imati mjeru, jer clickbait naslovi čitateljima brzo dosade. Što se tiče kvalitete, ona će uvijek biti u modi.