Hrvatski big data tim pokorio EU big data hackathon

Hrvatski big data tim pokorio EU big data hackathon

Na prvom Europskom Big Data Hackathonu, čije su pokretanje inicirali Eurostat i Europska komisija, hrvatski tim, kojega je putem javnog poziva odabrao Državni zavod za statistiku, osvojio je prvo mjesto. U konkurenciji 22 nacionalna tima, hrvatski predstavnici oduševili su oba ocjenjivačka tima – statistički i tehnološki – softverskim rješenjem koje korištenjem rezultata statističkih istraživanja te javno dostupnih podataka pruža uvid u karakteristike tržišta rada, odnosno prikazuje regionalni raskorak u trenutnim vještinama osoba u potrazi za zaposlenjem i potrebama pojedinih radnih mjesta širom EU.

Razvijena internet aplikacija, koju su naši stručnjaci pripremili u svega dva dana natjecanja, rezultat je rada kombiniranog stručnog tima tvrtke IN2data i Visokog učilišta Algebra. Pobjednički tim čine dr. sc. Leo Mršić i mr. sc. Igor Kaluđer, podatkovni znanstvenici u tvrtki IN2data te predavači na diplomskom studiju digitalnog marketinga i MBA programu Visokog učilišta Algebra, te doc. dr. sc. Robert Kopal, prodekan za istraživanje i razvoj na Visokom učilištu Algebra.

Softversko rješenje nastalo u sklopu Europskog Big Data Hackathona nazvano je "EU Jobs & Skills Explorer", a pruža odgovor na sve izazove koje su organizatori postavili pred timove. Projektni zadatak za koji su timovi predlagali rješenja bio je orijentiran na tržišta rada Europske unije, gdje se za određene vrste radnih mjesta traže određene specifične vještine, a analizira se raskorak između trenutnih vještina osoba u potrazi za zaposlenjem i vještina koje se traže za otvorena radna mjesta.

Završna verzija rješenja hrvatskog tima oslanja se na inteligentnu vizualizaciju podataka koja u podlozi koristi pripremljene setove podataka, a zanimljivo je spomenuti da su naši predstavnici kroz pripreme i samo natjecanje uspjeli aktivirati značajne tehničke resurse. Naime, pojedine korištene baze podataka obuhvaćale su preko 245 gigabajta podataka i sadržavale više od milijardu zapisa. Posebna zanimljivost je što je softversko rješenje omogućilo sudionicima konferencije da samostalno koriste alat upotrebom lozinke koju su dobili tijekom procesa evaluacije.

U pripremi rješenja korišteni su podaci iz nekoliko milijuna oglasa za posao preuzetih od Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja – CEDEFOP. Osim navedenih oglasa korišteni su i oglasi za posao objavljeni na Europskom portalu za radnu mobilnost – EURES . Iz istog izvora korišteni su podaci iz 4,7 milijuna životopisa tražitelja posla.

Pored oglasa i životopisa, hrvatski tim je koristio i istraživanja poput Ankete o radnoj snazi (LFS), Ankete o znanjima i vještinama odraslih (PIAAC) i drugih. Također korišteni su i Eurostatovi podatkovni setovi na razini statističkih regija.

Razvijeni sustav omogućava duboke uvide u ponudu i potražnju vještina na tržištu rada te raskorak između istih s glavnim ciljem podrške odlučivanju u politikama zapošljavanja i obrazovnog sustava. Zanimljivo je i da su korištenjem serija podataka članovi našeg tima uspješno razvili i projekcije vještina koje će u budućnosti biti tražene na pojedinim geografskim područjima.

Korištenjem Europskog registra vještina, kompetencija i zanimanja (ESCO), osigurana je standardiziranost i mogućnost integracije podataka te njihove usporedivosti na nivou zemalja EU. Također, korišteni su i rezultati istraživanja "European Skills & Jobs Survey", koje u kombinaciji s drugim makroekonomskim podacima omogućavaju uspoređivanje karakteristika na nižim teritorijalnim razinama EU zemalja. Upravo korištenjem regionalnih podataka omogućen je uvid u sve specifičnosti EU tržišta rada što je bio jedan od glavnih ciljeva koji objedinjuje odrednice projektnog zadataka.

Posebnost koja je zasigurno pridonijela pobjedi, jest sinergija između javnog, privatnog i obrazovnog sektora, odnosno odlična suradnja Državnog zavoda za statistiku s tvrtkom IN2data i Visokim učilištem Algebra u pripremi natjecatelja i infrastrukturi. Stručnjaci Državnog zavoda za statistiku Mario Gavrić i Vesna Lipavić aktivno su sudjelovali u pripremnoj fazi natjecanja te su sa Majom Pekeč, koordinatoricom aktivnosti vezanih uz DIGICOM projekt, iz kojeg je proizašao i Europski Big Data Hackathon, pratili hrvatski tim u Bruxellesu tijekom samog natjecanja.

Važno je naglasiti da se svi članovi hrvatskog tima i profesionalno bave razvojem Big Data rješenja za primjenu u različitim industrijama te je ovo natjecanje bilo izvrsna prilika da svoja znanja i vještine odmjere s najboljim europskim podatkovnim znanstvenicima.

Big Data Hackathon natjecanje organizirala je Europska komisija u suradnji s Eurostatom, s ciljem prikupljanja ideja koje sjedinjuju različite izvore podataka kao moguće podloge u rješavanju specifičnih društvenih izazova. Za ovo, prvo ovakvo natjecanje, odabrana je vrlo zanimljiva tema – vještine, obrazovanje i cjeloživotno učenje – pa su timovi svoje vještine rješavanja problema uz korištenje statističkih i analitičkih metoda pokazali upravo na temi koja je važna za daljnji razvoj gospodarstva Europske unije.

Europska komisija će naknadno donijeti odluku o primjenjivosti najboljih koncepata i predloženih aplikativnih rješenja u službenoj statistici te na taj način olakšati donošenje odluka vezanih za izazove s kojima se Unija trenutno suočava na području obrazovanja i tržišta rada, što znači da bi se aplikacija koju je razvio hrvatski tim lako mogla naći i u stvarnoj primjeni.

Još iz kategorije

U sklopu SpliTech konferencije održava se jednodnevni IoT workshop

U sklopu SpliTech konferencije održava se jednodnevni IoT workshop

26.06.2017. komentiraj

U sklopu SpliTech konferencije, koja traje od 12. do 14. srpnja, održat će se jednodnevni IoT workshop s ciljem povezivanja IoT tvrtki, startupova, fakulteta, studenata, znanstvenika te svih geekova i zaljubljenika u IoT kako bi podijelili svoje znanje, iskustvo i viziju o tehnologiji, rješenjima i poslovnim prilikama vezanim uz IoT.

Što treba, a što ne treba raditi ako dođe do gubitka podataka

Što treba, a što ne treba raditi ako dođe do gubitka podataka

26.06.2017. komentiraj

Podaci koje izgubite ili oštetite mogu izazvati mnogo panike jer ipak je riječ o nečemu što je za osobu od velike važnosti, bilo materijalne ili sentimentalne. No, uz prave poteze moguće je vratiti izgubljeno s desktop računala ili laptopa. Osim ako do gubitka podataka nije došlo zbog kvara diska, tad je bolje odnijeti ga profesionalcima da spase što se spasiti može.

Hoće li roboti uspjeti postati dio naše svakodnevice?

Hoće li roboti uspjeti postati dio naše svakodnevice?

26.06.2017. komentiraj

Komunikacija između botova postaje sve uobičajenija i potpuno normalna, što nas dovodi do zaključka da bi na jednak način mogla stići i implementacija robota u neke druge sfere naših života. Samo, jesu li ljudi spremni za tako nešto ili još uvijek postoji skepsa zahvaljujući filmovima kao Terminator?