HGK: Plaće i dalje pod pritiskom i u padu

Prosječna mjesečna isplaćena bruto i neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, zabilježile su u rujnu, kao i u protekla tri mjeseca, pad na mjesečnoj razini te neznatan rast na godišnjoj razini. Tako je prosječna bruto plaća po zaposlenome iznosila 7.820 kuna, što je nominalno 1,5 posto, a realno 2,2 posto manje nego u kolovozu. Istodobno je prosječna neto plaća iznosila 5.442 kune, što je na mjesečnoj razini pad od 1,3 posto nominalno odnosno od 2,0 posto realno. U odnosu na rujan prošle godine, bruto i neto plaća porasle su za isti postotak: nominalno za 0,3 posto, a realno 0,5 posto.

Kretanja plaća u ovoj godini obilježava osciliranje oko prošlogodišnje razine, što u kumulativnom izrazu rezultira tek vrlo blagim međugodišnjim rastom nominalne plaće. U okolnostima deflacijskih pritisaka realne plaće rastu nešto brže od nominalnih. Međutim potisnuta gospodarska aktivnost, uz visoku stopu nezaposlenosti te nisku razinu zaposlenog i aktivnog stanovništva, ograničava pomake u razini plaća, a time i u povećanju kupovne moći stanovništva. Štoviše, pri niskoj konkurentnosti gospodarstva i ograničenoj mogućnosti tečajne prilagodbe nastavljaju se pritisci na sniženje troška rada, odnosno na postojeću razinu plaća. Stoga je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, porasla za skromnih 3,7 kuna, dok je istodobno prosječna neto plaća po zaposlenom veća za neznatnih 0,1 posto, komentiraju analitičari HGK.

S razinom bruto plaće po zaposlenom od 1.026 eura u rujnu ove godine, Hrvatska se i nadalje nalazi pri samom vrhu među zemljama u neposrednom okružju. Višu bruto plaću od nas bilježi jedino Slovenija (1.519 eura), dok je u drugim zemljama razina bruto plaća, koje aproksimiraju trošak rada, znatno niža i iznosi u Mađarskoj 733 eura, u Crnoj Gori 722 eura, u Bosni i Hercegovini 655 eura te u Srbiji 513 eura.

Analitičari HGK predviđaju da se, u okolnostima nastavka nepovoljne gospodarske situacije, do kraja godine ne očekuju znatnije promjene ni u visini plaća ni u odnosima između neto i bruto plaće gdje se već dulje vrijeme udio neto plaće u bruto plaći zadržava na razini od oko 69,5 posto. Početkom naredne godine, stupanjem na snagu izmjena u Zakonu o porezu na dohodak, očekuje se rast prosječne neto plaće, a time i povećanje njenog udjela u bruto plaći. Međutim povećanje dohotka zaposlenog stanovništva neće se u istom obujmu preliti u povećanje potrošnje s obzirom na to da pri izostanku gospodarskog rasta, nesigurnosti zaposlenja, visokoj zaduženosti i pesimističnim očekivanjima slabi sklonost potrošnji, a jača sklonost štednji.