Hakiranje robota moglo bi biti puno jednostavnije nego što bi trebalo

Hakiranje robota moglo bi biti puno jednostavnije nego što bi trebalo
Shutterstock

Roboti će zamijeniti ljude na otprilike 15 posto sad postojećih radnih mjesta do 2025. godine i velikim se kompanijama čine idealnima za povećanje proizvodnje, smanjenje troškova i efikasnost. Ali, treba biti oprezan jer hakeri bi lakše mogli "provaliti" u njih nego što se mislilo.

Istraživanje na tu temu proveo je IOActive, a pratilo se sve robote načinjene u šest najvećih kompanije u svijetu robotike. Pronašli su pritom 50 ranjivih točaka na SoftBank Robotics NAO i Pepper robotima, na UBTECH Robotics Alpha 1S i Alpha 2 robotima, na ROBOTIS OP2 i THORMANG3 robotima, na Universal Robots UR3, UR5 i UR10 robotima, na Rethink Robotics Baxter i Sawyer robotima te na nekoliko njih načinjenih od strane kompanije Asratec Corp.

Razlog tolikih nesigurnosti leži u načinu "komuniciranja" putem Bluetooth povezivanja, problemima s ovjeravanjem autentičnosti, privatnosti po pitanju prijenosa i primanja podataka te na kraju, zbog slabih unaprijed zadanih postavki i ranjivog open source frameworka.

Pojednostavljeno, problemi s robotikom danas identični su kao i s Internet stvarima (IoT - Internet of Things), a to znači prvenstveno nepostojanje regulativa, standarda i konkretne zaštite na iznimno jeftinim i nekvalitetnim povezanim uređajima. Stoga, dovoljno je pronaći najslabiju kariku i potom doći do ulaznih vrata i svih podataka koje trebate.

Samo, dok je s IoT moguća materijalna šteta nešto niža, zamislite samo situaciju u kojoj hakeri upadnu na mrežu i upravljaju robotiziranom proizvodnjom u nekoj tvornici automobila... To bi bila prava katastrofa. A tek ako se ode dalje i počne razmišljati o sustavu obrane, moguća šteta još je enormnija jer može uključivati i ljudske žrtve.

Stoga, sigurnost na prvom mjestu, ne smije se zanemarivati niti se na tom treba štediti.