Privatnost postaje iznimno bitna, ali i nedostižna stvar u današnje vrijeme. Ponajviše zbog činjenice da se toliko toga veže uz nas same dok se koristimo nekim od digitalnih uređaja, ali dok to nije problematično ukoliko se radi svjesno, iznimno je problematično kad se to radi kontra naše volje. A osim cijelog niza proizvođača, web stranica, kompanija i raznih institucija, sad se na listu „nepodobnih“ svrstava i Android operativni sustav koji prati gdje smo čak i kad mu kažemo da to prestane raditi.
Konkretnije, riječ je o lokacijama na uređaji i čak nakon što se one ugase, mobilni uređaj svejedno šalje podatke o tome gdje se korisnik nalazi, a sve to Google vrijedno prikuplja. Barem ako je vjerovati Quartzu koji je stigao do ovih saznanja te naveo da su tako nešto zabilježili po prvi put tek ove godine, što znači da slične aktivnosti u prošlosti nisu bile slučaj i to je dodatno zabrinjavajuće.
Nije stvar pritom samo u činjenici da Google dobiva još besplatnih privatnih informacija od strane korisnika koji ne žele da se to događa nego dovodi iste te korisnike u potencijalnu opasnost u slučaju da signal koji se odašilje presretnu hakeri i potom vrlo lako zaključe gdje se osoba nalazi. Naravno, "malim" ljudima to ne predstavlja realnu prijetnju, ali istaknutim javnim osobama, ponajprije političarima, to svakako jest velika prijetnja za sigurnost.
„Nismo namjerno imali ovakvu praksu, željeli smo ubrzati slanje poruka, ali istovremeno smo prikupljali i podatke o lokaciji korisnika, što nam je jako žao i ovu praksu zato smo odlučili prekinuti s krajem studenog“, otkrili su u Googleu eksperimentiranje s odašiljačima koji su bili povezani s tzv. kodom Cell ID.
Ako je vjerovati Googleu, ispada da se ništa strašno nije dogodilo, ali problematično je što se to može dogoditi bez problema pa se postavlja pitanja čemu uopće služe odobrenja na mobilnim uređajima i koliko njih se zapravo može zaobići te nam potom raditi nešto što nismo željeli...
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.