Tehnologija nam pomaže, ali nas svakako čini nešto ljenijima nego što bismo bili da ne možemo do mnoštva informacija stići bez da imalo razmišljamo svojom glavom pa se znanstvenici pitaju jesmo li zbog svega i gluplji.
Poslužimo se Googleom i nađemo automatski rješenje za mnoge probleme. Baš ta činjenica ponukala je dr. Mariju Wimber sa sveučilišta u Birminghamu specijaliziranog za psihologiju, da sudjeluje u istraživanju koje je proveo Kaspersky Lab na temu "Googleovog efekta". A potom se na sve skupa referirala profesorica Betsy Sparrow s američkog sveučilišta Columbia.
- Internet jednostavno mijenja način na koji baratamo informacijama i kako ih pogranjujemo pa bih prije rekla da nas "Googleov efekt" čini dobrima kad treba zapamtiti gdje možemo pronaći informaciju, ali istodobno nas ne čini dobrima u pamćenju tih informacija. Istina je da se više ne trudimo pohranjivati informacije jer znamo da ne trebamo - rekla je Maria Wimber, a nadovezala se Betsy Sparrow:
- Naš mozak se oslanja na Internet na jednak način kao što se mi osobno oslanjamo na obitelj, prijatelje, partnera ili kolege. Pamtimo slabije informacije, ali pamtimo jako dobro gdje do informacija možemo doći.
Nisu ovo prva ovakva istraživanja jer još 2003. godine se na američkom sveučilištu Fairfield provelo istraživanje nad fotografima, gdje se dokazalo da zbog toga što znaju kako će na fotografijama vidjeti sve detalje koji ih zanimaju, jednostavno prestanu pamtiti ih. Zato nije bilo čudno kad nisu znali kakvu boju majice ili haljine fotografirane osobe imaju, pomogli bi si digitalnim fotoaparatima, tad tehnologiji koja je osvajala svijet.
I tu dolazimo do pitanja o inteligenciji, odnosno jesmo li glupi ili nismo kad "odbijamo" pamtiti informacije. Konačni zaključak je da ne, da nam tehnologija pomaže "živjeti pametnije" i pomaže nam da naučimo formulirati pitanja na pravi način, što je dokaz inteligencije.
Appleovi stručnjaci identificirali su temeljna ograničenja najnaprednijih modela umjetne inteligencije u radu koji dovodi u pitanje utrku tehnološke industrije prema sve moćnijim sustavima.
Iako mnoge kreativne aplikacije dolaze s osjetnim troškovima ili zahtijevaju pretplate, postoji mnogo pristupačnih opcija za dizajn. Međutim, nisu svi besplatni alati vrijedni vremena i truda.
Morali biste živjeti pod kamenom da ne primijetite brzi napredak u svijetu umjetne inteligencije, no novo istraživanje crta jeziv vremenski slijed, prema kojem bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad svijetom za samo dvije godine.
