Europska unija posljednjih godina ulaže mnogo napora da bi osigurala privatnost svojim građanima, zato toliko kontrolira velike kompanije kao Facebook, Microsoft ili Google. No, u svim tim pokušajima zanemarila je pravo na privatnost zaposlenika u kompanijama, što se ispravilo pravomoćnom presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Naime, ona je stigla tek poslije deset godina, što potvrđuje onu staru da je pravda spora, ali dostižna. Dakle, te 2007. je sudu priložio svoj slučaj jedan rumunjski radnik, koji je dobio otkaz prije deset godina zato što je za vrijeme radnog vremena na chatu razgovarao sa svojim bratom i zaručnicom. U kompaniji su ga pratili koristeći softver namijenjen upravo za to i potom ga otpustili uz objašnjenje da je koristio kompanijine resurse u privatne svrhe.
I dok je kompanija oko dijela da su korišteni njihovi resursi u privatne svrhe u pravu, problematičan je dio s nadgledanjem, odnosno, špijuniranjem. To se od utorka 5. rujna zabranjuje na području Europske unije.
Naravno, to ne znači da se za vrijeme radnog vremena može obavljati nešto privatno i nevezano za posao, ali znači da poslodavac više nema pravo nadgledati aktivnosti svoji zaposlenika do te mjere da mu zadire u privatnost čitanjem poruka, provjerom društvenih mreža i ostalog. Sve što poslodavac može jest pratiti aktivnost zaposlenika po pitanju obavljanja posla. Ipak, postoji iznimka...
"Zaposlenici moraju dobiti nalog od svoje kompanije ukoliko im se prati e-mail poruke ili bili što drugo. Potom se moraju složiti da im to ne smeta i sve to mora biti napismeno. Svako nadgledanje u koje zaposlenik nema uvid nije zakonito, stoji u obrazloženju presude, koja se pozvala na nekolicinu europskih zemalja koje već imaju na ovakav način regulirano poslovno okruženje i odnos sa zaposlenima.
Na kraju priče, službeno je, zaposlenike se više ne smije nadgledati bez njihova znanja i ako ste imali problema po tom pitanju, pozovite se na odluku Europskog suda za ljudska prava.
Američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je koordiniranu akciju protiv sjevernokorejskih udaljenih IT radnika u kojoj su dvije osobe uhićene, 14 osumnjičenika optuženo, a oko 187 računala i KVM uređaja zaplijenjeno. BleepingComputer je detalje objavio 14. listopada u 21:41 po zagrebačkom vremenu. Shema je pogodila više od 70 američkih poslodavaca i prema vlastima prikupila približno tri milijuna dolara.
Grupo Televisa i Fintech Holdings dogovorili su kupnju AT&T-ova meksičkog mobilnog poslovanja za dvije milijarde dolara u gotovini, a Reuters je tržišnu analizu objavio 14. listopada u 18:05 po zagrebačkom vremenu. Posao, koji zahtijeva regulatorna odobrenja, trebao bi biti zaključen u prvom tromjesečju 2027. Kupci će imati jednake udjele u konzorciju, dok se AT&T usmjerava na američku optiku i 5G.
Kasperskyjev tim GReAT otkrio je UEFI bootkit BlackX u kibernetičkoj špijunažnoj kampanji protiv diplomatskih organizacija u Tadžikistanu, Uzbekistanu i Turkmenistanu. Zlonamjerni kod pokreće se prije Windowsa, zaobilazi Secure Boot i u jezgru sustava ubacuje vlastiti upravljački program, što mu daje postojanost i vidljivost ispod uobičajenih sigurnosnih alata.
