Europska unija posljednjih godina ulaže mnogo napora da bi osigurala privatnost svojim građanima, zato toliko kontrolira velike kompanije kao Facebook, Microsoft ili Google. No, u svim tim pokušajima zanemarila je pravo na privatnost zaposlenika u kompanijama, što se ispravilo pravomoćnom presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Naime, ona je stigla tek poslije deset godina, što potvrđuje onu staru da je pravda spora, ali dostižna. Dakle, te 2007. je sudu priložio svoj slučaj jedan rumunjski radnik, koji je dobio otkaz prije deset godina zato što je za vrijeme radnog vremena na chatu razgovarao sa svojim bratom i zaručnicom. U kompaniji su ga pratili koristeći softver namijenjen upravo za to i potom ga otpustili uz objašnjenje da je koristio kompanijine resurse u privatne svrhe.
I dok je kompanija oko dijela da su korišteni njihovi resursi u privatne svrhe u pravu, problematičan je dio s nadgledanjem, odnosno, špijuniranjem. To se od utorka 5. rujna zabranjuje na području Europske unije.
Naravno, to ne znači da se za vrijeme radnog vremena može obavljati nešto privatno i nevezano za posao, ali znači da poslodavac više nema pravo nadgledati aktivnosti svoji zaposlenika do te mjere da mu zadire u privatnost čitanjem poruka, provjerom društvenih mreža i ostalog. Sve što poslodavac može jest pratiti aktivnost zaposlenika po pitanju obavljanja posla. Ipak, postoji iznimka...
"Zaposlenici moraju dobiti nalog od svoje kompanije ukoliko im se prati e-mail poruke ili bili što drugo. Potom se moraju složiti da im to ne smeta i sve to mora biti napismeno. Svako nadgledanje u koje zaposlenik nema uvid nije zakonito, stoji u obrazloženju presude, koja se pozvala na nekolicinu europskih zemalja koje već imaju na ovakav način regulirano poslovno okruženje i odnos sa zaposlenima.
Na kraju priče, službeno je, zaposlenike se više ne smije nadgledati bez njihova znanja i ako ste imali problema po tom pitanju, pozovite se na odluku Europskog suda za ljudska prava.
Micron je najavio osnivanje Micron Research Labsa, američke istraživačke ustanove za dugoročne projekte sa sjedištem u Boiseu u saveznoj državi Idaho. Kompanija tijekom sljedećeg desetljeća planira uložiti deset milijardi dolara u razvoj memorijskih i računalnih tehnologija za razdoblje umjetne inteligencije.
Infobip se danas nalazi među tri vodeće kompanije u svom segmentu na svjetskom tržištu, a Fortune ga je uvrstio među 25 najinovativnijih kompanija u Europi za 2026. godinu.
Digital Realty započeo je gradnju podatkovnog centra ZUR4 u Glattbruggu kod Züricha, kojim proširuje svoj postojeći švicarski kampus. Novi objekt planiran je s 15 megavata kapaciteta za IT opremu na približno 6 300 četvornih metara, kao odgovor na rast potražnje za digitalnom infrastrukturom u jednom od važnih europskih podatkovnih i financijskih središta. Tvrtka, čijim se dionicama trguje na Njujorškoj burzi pod oznakom DLR, projekt povezuje s razvojem umjetne inteligencije i energetski učinkovitije infrastrukture u Europi.
