Bespilotne letjelice, poznatije pod nazivom „dron“, proteklih nekoliko godina zauzele su svoje mjesto na tržištu i dok se isprva ponajviše o njima govorilo kroz smjer zabavne industrije, uskoro bi im namjena mogla biti mnogo šira i korisnija u svakodnevnici. Primjerice, uskoro bi mogli nositi lijekove teško oboljelima.
U velikim gradovima prometne gužve su konstanta i često je pitanje dolaska hitne pomoći zapravo pitanje života ili smrti. Osobe koje dožive srčani udar nemaju previše vremena na raspolaganju, a vozilo hitne pomoći ne može letjeti i zaobići sve prepreke na cesti. I tu dolaze na repertoar dronovi.
Za takve hitne slučajeve, u kojima se radi o životu ili smrti, mogli bi donositi lijekove na adresu, koji bi mogli pomoći u prvu ruku čak i kad se njima barata od strane nestručne osobe. Telefonskim putem bi osobi koja je uz bolesnika objasnili jednostavan postupak davanja pomoći i tako nešto svakako u konačnici može nekome spasiti život.
A do takvih saznanja došli su na sveučilištu u Torontu, gdje su koristili dronove upravo u ove svrhe. Naravno, testiranje nije provedeno u stvarnim situacijama već testnim i improviziranim, ali poslužilo je svrsi. Ideja je dobivena u Nizozemskoj, gdje su u stvarnoj situaciji dronom dopremili potrebne lijekove bolesnim osobama. Nije to usavršeno do krajnjih granica, ali upravo se na tome u Torontu radi.
"U radno vrijeme 85 posto osoba sa srčanim udarom ne može se dosegnuti na vrijeme jer su prevelike gužve. Ali, iz pomoć dronova i dopremanja osnovne medicinske pomoći vrijeme čekanja do dolaska hitne pomoći može se olakšati i spasiti pacijentu život, tvrde na sveučilištu u Torontu.
Dakle, može se reći da nakon silnih napada na dronove i njihovu primjenu, napokon smo u jednoj situaciji kad pomažu ljudima i potvrđuju svu moguću korist za društvo. I vrijeme je da takve informacije češće dolaze u javnost kako bi se prekinule priče koje idu isključivo u smjeru terorizma i sličnih problema.
Samo, treba za ovakvu namjenu i uvelike poboljšati samu tehnologiju jer dronovi su još uvijek podosta nepouzdani i kad se lete iznad naseljenih mjesta i poprilično opasni jer ako otkažu i sruše se, mogu nekoga ozlijediti, a i gore stvari od toga...
Norveška vlada planira uvesti privremenu zabranu uporabe pametnih naočala s umjetnom inteligencijom na pojedinim javnim mjestima. Prijedlog dolazi nakon sve izraženijih zabrinutosti za privatnost povezanih s nosivim uređajima koji imaju mogućnosti snimanja i nadzora.
Globalne isporuke pisača i drugih hardcopy perifernih uređaja nastavile su padati te su u drugom tromjesečju 2026. bile 7 posto manje nego godinu ranije, na 17,2 milijuna jedinica, prema IDC-u. Vrijednost isporuka iznosila je 8,1 milijardu dolara, što je pad od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Irski novinski izdavači i glazbena industrija pozvali su vladu da preuzme vodeću ulogu u europskom odgovoru na korištenje zaštićenih djela za treniranje generativnog AI-ja. Organizacije traže jasnije licenciranje, naknadu autorima i transparentnost o sadržaju u skupovima podataka. Irska je posebno važna jer ondje europska sjedišta imaju brojne američke tehnološke kompanije.
