Hrvatska udruga poslodavaca organizator je velike konferencije o digitalnoj ekonomiji. Ideja današnje konferencije bila je osvrnuti se na stanje razvijenosti digitalne ekonomije u RH, te prilike i prijetnje koje hrvatskim poduzetnicima donosi digitalizacija.
"Digitalna ekonomija raste 7 puta brže od ostalog gospodarstva. Sve je to dio digitalne agende Europske unije unutar velike agende 2020 gdje je digitalni dio prepoznat kao prioritet“, ističe član Uprave HT-a Boris Drilo i dodaje kako je vrlo znakovito kako“upravo te 2020. godine Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom“.
Prema njegovim riječima imamo puno stvari u digitalnoj ekonomiji gdje smo jako dobri, no postoji mnogo stvari gdje možemo i biti puno bolji.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić ističe kako je danas vrlo važan dan jer je ovo početak nečeg novog. Prema njegovim riječima gledajući mnogo se toga promijenilo u zadnjih 10 godina, a možemo se praviti da digitalne ekonomije nema no to jednostavno nije tako.
„Digitalna transformacija vrlo je važna za rast gospodarstva u EU. To je nova i prava industrija revolucija. Ona može puno toga ponuditi u poslovanju, može promijeniti način kako radimo posao“, ističe Markus J. Beyrer, glavni direktor BusinessEurope.
Prema njegovim riječima prošle godine se pokazalo da više od 90 posto glavnih izvršnih direktora smatra kako je za njihove kompanije digitalna transformacija vrlo važna, no svega 50 posto ima pripremljenu strategiju za takvu digitalnu transformaciju.
Do 2020. godine digitalno zajedničko tržište može donijeti 4 posto rasta BDP-a u Europi, ističe Beyrer. Iako postoji potencijal, transformacija se događa presporo, 1,7 posto koristiti potencijal digitalne ekonomije. S druge strane svega 40 posto uopće ne koristi potencijal digitalne ekonomije. Problem je to što samo zaostali i u ulaganjima u brzi pristup internetu. Trebao više od 200 milijardi dolara investicija u ovaj segment, ističe Beyrer.
Moramo razmisliti kako da isključimo način velike fragmentaciju na telekomunikacijskom tržištu gdje je više od 110 telekoma dok je u Kini, SAD-u i Indiji mnogo manje, kako se boriti s ulaganjima koja su onda jednako fragmentirana, objašnjava Breyer.
Pritom treba, prema njegovim riječima, razmisliti i o zajedničkom spektru unutar Europske unije te svakako brzom uvođenju 5G mreža koje su sljedeći korak u mobilnoj telefoniji.
„Treba stvoriti pravilne strategije i na tome i nacionalne Vlade moraju graditi razvoj gospodarstva. Digitalna transformacija mora biti ne gledanje samo na probleme već na velike benefite koje donosi europskom gospodarstvu“, zaključio Beyrer.
Potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić ističe kako je ICT postao ključan, čini 4 posto BDP-a, zapošljava više od 6 milijuna ljudi i donosi prihode od 580 milijardi eura. Uz digitalnu transformaciju moguće je ostvariti rast i to od čak 110 milijardi eura korištenjem digitalnih tehnologija u svakodnevnom poslovanju.
Prema njezinim riječima trenutno smo u EU na 16 mjestu po digitalnoj ekonomiji i imamo priliku za stvaranje novih poslova i novih radnih mjesta. Privatni sektor mora voditi proces digitalne transformacije, no i država mora transformirati sebe i svoje usluge.
„Svijet se mijenja, približavanje tehnologija kao što su IoT, računarstvo u oblaku, 3D tisak, sve to mijenja načine na koje posluje, ali i učimo. Mijenja se cjelokupno gospodarstvo“, objašnjava Dalić.
