Brute force analitika - složena ali dobra

Što je uopće brute force analitika? Kaže Internet (bolje rečeno Google, nego tko drugi?) da se pojam brute force odnosi na svaku metodu rješavanja problema koje uključuju evaluaciju (koja lijepa i umna riječ) višestrukih (svih?) mogućih odgovora.

Shvatih koliko puno analitičara ima oko mene. Svi su analitičari. Iznose zaključke. Predviđanja. Procjene....Sigurno su prije toga proveli analizu. Kako su drugačije došli do tih rezultata? To mi je moram priznati bila enigma.

Naravno, kao pravom analitičaru, nametnula su se pitanja. Mnoga pitanja.

Npr. koje su značajke brute force analitike?

Nakon dugog promišljanja došao sam do sljedećih značajki bruce force analitike:

• satisficing, verzija A. (spajanje riječi satisfy = zadovoljiti, suffice = biti dostatan): predložiti rješenje koje se najbolje uklapa u mišljenje grupe (pa zašto se zamjerati?)
  ....predložiti rješenje koje će se mojem šefu najviše sviđati (da, da, promatram ga već godinama, i učim...pa već je 10 godina na šefovskim pozicijama)...predložiti rješenje kojim najmanje riskiram (hm, kako drugačije?...pa nisam valjda lud?)...
• satisficing, verzija B.: sklonost traženja i prikupljanja dokaza koji podupiru naša uvjerenja i prosudbe izbjegavajući i podcjenjujući dokaze koji ih ne podupiru
  ...pa kako da drugačije dokažem svoju tvrdnju?
• znam što znam: a bogme znam i što drugi znaju ili ne znaju...no, sigurno mogu kreirati ljepši i kolorističniji graf od drugih
• znam što ne znam: šutnja je zlato
• emocionalna dimenzija: emocije imaju veliki utjecaj na naše promišljanje i često mogu nadvladati našu sposobnost racionalnog prosuđivanja i zato
  ...nemam emocija...učiniti ću što god treba...da zadovoljim šefa...
• mentalni prečaci: većina procesa koji se odvijaju u našem mozgu uključuju mentalne prečace koji se stvaraju bez našeg znanja i izvan kontrole svijesti
  ...suupperrr!!!
• obrasci i stereotipi: svijet oko sebe nagonski promatramo u obliku obrazaca koje um prepoznaje temeljem sjećanja o prošlim iskustvima
  ....dakle, i ovdje sam natprosječan...imam puno iskustva na kojem temeljim još više obrazaca i stereotipa...
• analogičko razmišljanje: odnosi se na tendenciju da donosimo preuranjeni zaključak koji je vjerojatno ispravan temeljem prepoznavanja sličnosti između trenutačne i neke prijašnje situacije
  ...dakle, ako je stvar funkcionirala u prošlosti na problemu X, naravno da će funkcionirati sada na problemu Y...pa gdje je tu problem?...ne shvaćam!
• predrasude i pretpostavke: podložni smo predrasudama i pretpostavkama i instinktivno se oslanjamo na njih
  ...zar postoji drugi način?
• "sve znam" sindrom: imamo potrebu pronaći objašnjenje za sve, bez obzira na to jesu li ta objašnjenja precizna i točna
  ...nikada neću priznati da nešto ne znam...nije ni moj šef priznao!!!
• upornost":  skloni smo pridržavati se neistinitih uvjerenja unatoč kontradiktornim dokazima
  ...zar "upornost" nije vrlina???
• crni labudovi: što s njima?...jeli to mene netko z.....va?...kakve to pak veze ima s analitikom?

OK, ako je to tako, kako funkcionira u praksi? Mora postojati metodologija. Pokušati ću je opisati u koracima.

Npr. ovako:

1. analiziraj samo podatke koje imaš
   ...pa kako da analiziram podatke koje nemam?..čovječe...
2. koristi samo tehnike koje ti znaš
   ...pa naravno, o B..e moj...(ne izgovori ime...uzalud...)...imam čekić...svi problemi su čavli...uddrriii...
3. ne postavljaj pitanja na koja ni ti ne znaš odgovor
   ...poput...što ne znam da ne znam?
4. sofisticiranost i kompleksnost su strane riječi
   ...točka.

Što više pišem, to mi je jasnija složenost brute force analitike.

Totalno sam fulao...u što sam ja ulagao svoje vrijeme?

Od sada samo brute force analitika.

Dragi moji, naravno, nazire se sarkazam...:-)

Prava se od fake brute force analitike razlikuje u mnogo čimbenika...hm...zapravo u svim...usporedite li uvodnu Google rečenicu s opisanim značajkama...no, to nije  sve...

Vama treba neka druga analitika...koja?

Data Science.