Uz svjetski dan informacijske i komunikacijske tehnologije - ne stojimo baš dobro

Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) na razne načine utječu na naš svakodnevni život, a prikupljanje podataka o njihovoj uporabi vrlo je važno, stoga Državni zavod za statistiku od 2007. provodi istraživanje Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i kod pojedinaca te u poduzećima te tako prikuplja cijeli spektar podataka koji pružaju informacije poput opremljenosti kućanstava računalima i pristupom internetu, raširenosti uporabe računala i mobilnih uređaja, učestalosti i navikama korištenja interneta, kupnji proizvoda i usluga putem interneta te digitalnoj pismenosti.

Sve su to važni pokazatelji koji prate razvoj i transformaciju društva te njegov ekonomski razvoj i produktivnost, tvrde u DZS-u gdje su pripremili analizu i infografiku povodom 17. svibnja kada se obilježava i dan telekomunikacijskoga i informacijskog društva radi podizanja svijesti o tome da uporaba interneta te spomenutih tehnologija može uvelike pridonijeti razvoju društva u cjelini. Svjetski dan telekomunikacija obilježava se već dugo, čak od 60-ih godina 19. stoljeća, i to u spomen na osnivanje Međunarodne unije za telekomunikacije, a 2005. rezolucijom Opće skupštine UN-a taj dan je preimenovan u Svjetski dan telekomunikacijskoga i informacijskog društva i otad se obilježava pod tim imenom.

Gotovo četvrtina kućanstava nema internet

Rezultati spomenutog istraživanja pokazuju da je u 2015. opremljenost kućanstava informacijskim i komunikacijskim tehnologijama porasla u odnosu na godinu prije. Naime, čak 76,7 posto kućanstava bilo je opremljeno računalom, što je za 11,2 posto više u odnosu na 2014. Isto tako, u 2015. je primijećen i znatan porast broja kućanstava sa širokopojasnim pristupom internetu - gotovo sva kućanstva imaju pristup, a te je godine u odnosu na 2014. više  porastao mobilni (8,6 posto) nego fiksni (2,2 posto) pristup, što ne čudi s obzirom na sve veću dostupnost mobilnih uređaja poput tableta, mobilnih telefona i USB modema koji se koriste 3G/4G  tehnologijom.  Ipak,  od  ukupnog  broja  anketiranih  kućanstava,  u  2015.  njih 23,3 posto nema internetski priključak, a najčešći razlozi tomu jesu nepostojanje potrebe te previsoka cijena usluge i potrebne opreme.

Raste broj korisnika računala i interneta u dobnoj skupini 65+

U odnosu na dobnu strukturu korisnika, primijećeni su pozitivni pomaci, iako, očekivano, najmlađa populacija još prednjači u uporabi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Ipak, raste i broj korisnika starijih dobnih skupina pa je tako broj korisnika iznad 65 godina porastao u 2015. za 3,0 posto u odnosu na prethodnu godinu, a sličan trend primijećen je i kod korisnika interneta, gdje je broj korisnika iznad 65 godina porastao za 6,2 posto.

Internet se najviše koristi za čitanje novina i časopisa

Što se pak tiče namjene uporabe interneta kod pojedinaca, usporede li se rezultati s onima iz 2014., može se primijetiti da se navike korisnika nisu bitnije promijenile. Tako se najviše pojedinaca u 2015., njih 89,3 posto, internetom koristilo za čitanje novina i časopisa, a u nešto manjem postotku, njih 81,6 posto za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama. U najmanjem postotku (23,5 posto) internet se koristio za traženje zaposlenja.

Broj internetskih kupaca u 2015. porastao za 3,7 posto

Sa sve učestalijim korištenjem IKT-a raste i postotak onih koji putem interneta kupuju robu i usluge. Njihov je broj u promatranom razdoblju, odnosno drugom polugodištu 2014. i prvome 2015., porastao za 3,7 posto u odnosu na godinu prije, točnije putem interneta kupovalo je ukupno 31,4 posto ispitanika. U odnosu pak na vrste roba i usluga koje se kupuju, navike kupaca u spomenutom razdoblju bile su vrlo slične onima iz godine prije - i nadalje se najviše kupuju odjeća i sportska oprema (48,4 posto) te elektronička oprema (33,3 posto), dok se u najmanjoj mjeri kupuju živežne namirnice (5,6 posto) i lijekovi (5,9 posto). Posljednje provedeno istraživanje ujedno je prvo u kojem se pratila učestalost kupnje i iznos novca koji ispitanici potroše pri internetskoj kupnji, a rezultati su pokazali da je gotovo dvije trećine kupaca kupovalo jednom do pet puta u protekla tri mjeseca, dok se gotovo polovica transakcija odnosi na iznose do 750 kuna.

Društvenim mrežama više se koriste muškarci

Iz godine u godinu raste i broj korisnika društvenih mreža. U 2015. od ukupnog broja  ispitanika gotovo polovica izjasnila se da se koristi društvenim mrežama, njih 44,6 posto, a muškarci i žene koriste se njima u podjednakoj mjeri, tek 2,2 posto više muškaraca nego žena.

Samo 38 posto poduzeća koristi se društvenim medijima

Što se tiče primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima, rezultati istraživanja pokazuju da 90,3 posto poduzeća upotrebljava računala, jednak postotak ima pristup internetu, a 71,2 posto posjeduje internetsku stranicu. Društvenim medijima koristi se relativno malen broj poduzeća, njih samo 37,5 posto, i to uglavnom za reklamiranje te razmjenu informacija s kupcima putem blogova ili društvenih mreža. Pojava je najzastupljenija u malim poduzećima, dok se srednja i velika poduzeća rijetko koriste društvenim medijima za poslovne svrhe.

U Popisu 2011. po prvi puta pitanje o informatičkoj pismenosti

U Popisu 2011. prvi puta je uvedeno pitanje o informatičkoj pismenosti, a podaci su pokazali da u Republici Hrvatskoj od ukupnog broja osoba starih deset godina i više njih 57,4 posto zna koristiti internet, dok 52,1 posto zna obrađivati tekst, 45,2 posto zna raditi tablične izračune, a njih 53,1 posto zna se služi elektroničkom poštom. U odnosu pak na spol, možemo primijetiti da je  udio muškaraca i žena u ukupnom broju informatički pismenih osoba podjednak.

Pada broj poslanih SMS poruka

Osim interneta i računala, jedan oblik komunikacije ujedno su i poštanske te elektroničke usluge. I dok je broj pismonosnih i ostalih pošiljaka u 2015. pao za 3,1 posto u odnosu na 2014., promet paketa u spomenutom periodu porastao je za 8,3 posto u odnosu na 2014. U odnosu na utrošene odlazne minute, u nepokretnoj mreži tijekom sva četiri tromjesečja 2015. utrošeno je 2,4 milijuna minuta što je pad od čak 12,7 posto u odnosu na zbroj tromjesečnih podataka 2014., dok je u pokretnoj mreži utrošeno gotovo četiri puta više, točnije 8,8 milijuna minuta, što je porast od 2,0 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. Iako se broj utrošenih minuta u nepokretnoj mreži u sva četiri tromjesečja 2015. povećao, broj poslanih sms poruka bilježi pad u odnosu na zbroj tromjesečnih podataka 2014., i to za 9,3 posto.