HT u potpunosti u All-IP okruženju

Najjači domaći telekom operater Hrvatski Telekom danas je ugasio sve svoje stare telefonske centrale i prešao na All-IP okruženje, upravo onakvo kakvog poznajemo kada govorimo o internetu. Taj je proces trajao pet godina i u njega je HT dosad uložio oko 400 milijuna kuna i time postao treći telekom operater u Europi koji je postao All-IP, kazao je na svečanosti povodom ovog tehnološkog napretka predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a Davor Tomašković.

„Migracijom fiksne mreže u IP završili smo opsežan i zahtjevan posao transformacije kojim potvrđujemo poziciju tehnološkog lidera na hrvatskom tržištu, a s investicijama u razvoj infrastrukture nastavljamo i dalje, ove godine ulažemo 1,3 milijarde kuna ili 25 posto više nego prošle godine“, kazao je Tomašković.

Pohvalu HT-ovcima dala je i članica Uprave Deutsche Telekoma Claudia Nemet koja je kazala kako je to uspjeh i za HT ali i za cijeli DT čije će tvrtke sada moći slijediti HT-ov primjer i modernizirati vlastitu mrežu i infrastrukturu i biti i one uskoro All-IP.

„Naša strategija je postati vodeći integrirani europski pružatelj telekom usluga, a tome u prilog ide i tehnološka modernizacija HT-a kao uvjet za pružanje boljeg korisničkog iskustva“, kazala je Nemat.

Modernizacija je omogućila i centralizaciju infrastrukture, lakše upravljanje jer sada umjesto 72 centrale koje su opsluživale više od 1,3 milijuna korisnika sada rade samo dvije i to u Zagrebu i Rijeci koje omogućuju visokokvalitetnu fiksnu telefoniju što uključuje ne samo telefoniranje već i brzi podatkovni promet putem optičke mreže, naravno tamo gdje je to moguće, te internetsku televiziju.

HT-ove 72 telefonske centrale, koje sada postaju prošlost, gradile su se u Hrvatskoj sredinom 1980-ih, dok je prva telefonska centrala u Zagrebu proradila 1881., a prvih sto pretplatnika 'stekla' tek nakon šest godina. Mnogo kasnije, 1920-ih bilo je u Hrvatskoj oko 3.500 telefonskih priključaka, a za spajanje razgovora trebalo je čekati dvije do tri minute, da bi se to 1930-ih smanjilo na 30-ak sekundi, a 1960-ih na oko četiri sekunde.

Te i druge zanimljivosti iz povijesti telekomunikacija i razvoja fiksne telefonije u Hrvatskoj u zadnjih 128 godina zainteresirani mogu pogledati na posebnoj multimedijskoj izložbi u HT Muzeju u Zagrebu, koju su iz HT-a najavili za sredinu ovog prosinca.

Vratimo se ipak malo više tehnologiji jer je ovaj veliki petogodišnji projekt obuhvatio i sve poslovne procese u HT-u što je dovelo do implementacije nove servisne platforme IMS (Internet Multimedia Subsystem), gradnju pristupa optičkom mrežom što omogućuje vrlo velike brzine prijenosa podataka (glas, internetski promet i IPTV) do više od 2.500 mrežnih čvorišta u Hrvatskoj, ali u konačnici i nadogradnju potrebnih kapaciteta u jezgrenoj (core) mreži te brojne druge promjene.

U svemu je bilo iznimno važno stručno znanje i timski rad svih zaposlenika, više od tisuću angažiranih u projektu, od tehničara za korisničke usluge i montažu opreme, preko inženjera do prodaje, korisničke službe, financija i brojnih drugih na čemu im se Tomašković javno zahvalio na svečanosti prelaska HT-a na All-IP.