Hrvatskom telekom tržištu prijeti duopol

Nakon završetka predstečajne nagodbe i promjene vlasništva u H1 Telekomu porazgovarali smo s Joškom Dorićem novim predsjednikom Uprave ovog domaćeg telekom operatera u većinskom vlasništvu Hrvatske poštanske banke.

Što se tiče upravljanja H1 Telekomom Dorić smatra da konsolidacijske i razvojne aktivnosti uvijek treba provoditi tako da se maksimizira vrijednost za vlasnika. Pritom ističe kako se na hrvatskom tržištu stvara duopol.

Kakvim ocjenjujete stanje na domaćem telekomunikacijskom tržištu u svjetlu nedavnih konsolidacija i poziciju H1 Telekoma na tržištu?

Tržište se definitivno konsolidira i posljednji događaji ukazuju na to se kristalizira potencijalni duopol. Rekao bih da su tržišno/konsolidacijski momenti ti koji utječu na pripajanja odnosno akvizicije. Opravdanost se nalazi u sinergijskim efektima. H1 Telekom je pozicioniran kao posljednji nacionalni alternativni retail telekom operator.

I H1 Telekom se već dulje vrijeme spominje kao potencijalna meta strateškog partnera ili za preuzimanje. Kako gledate na neki takav potencijalni scenarij?

Pitanje preuzimanja, spajanja ili pronalazak strateškog partnera je pitanje za vlasnike. Zadaću uprave bih shvatio kao nekoga tko je „business oriented“, odnosno da na najbolji mogući način provodi poslovne odluke u cilju rasta i razvoja kompanije, te da iste nisu u koliziji s planovima vlasnika. Sam proces donošenja odluka ne smije biti „rob“ nekih očekivanja jer te odluke onda nisu optimalne. Moj osobni stav je da konsolidacijske i razvojne aktivnosti uvijek treba provoditi tako da se maksimizira vrijednost za vlasnika. U tom smislu i njima olakšavamo posao.

Korisnici sve više traže velike brzine prijenosa podatak na fiksnim mrežama. Što H1 Telekom planira kada je riječ o VDSL-u, optici?

Tehnologija prijenosa krajnjem korisniku nije presudna. Korisnik želi flat širokopojasni pristup internetu i svim uslugama koje iz njega slijede, neovisno o tehnologiji. Brzine pristupa za krajnjeg korisnika mjerljive su na obje tehnologije s jasnom naznakom da je bakrena infrastruktura, što se budućnosti tiče, u podređenom položaju u odnosu na optičku. Recimo da je optika svakako „future proof“ rješenje, a da bakar preko VDSLa još uvijek krajnjim korisnicima pruža dovoljne brzine širokopojasnog pristupa. Digitalna agenda Europa 2020, s brzinama širokopojasnog pristupa internetu koje definira za krajnjeg korisnika kao temeljnu infrastrukturu, osnova je za daljnja ulaganja u pristupne mreže svih europskih telekoma.

H1 Telekom je imao plan ulaska na quad play tržište - mobilna telefonija, internet, IPTV, fiksna telefonija. Planira li se i dalje krenuti u tome smjeru da mobilna telefonija bude kao MVNO?

Postojeći planovi se analiziraju i daljnji koraci i vremenski slijed ulaska na quad play tržište su u ovisnosti od rezultata financijske isplativosti navedene analize. Fokus nam je maksimiziranje vrijednosti za vlasnika te ako quad play usluga analizom pokaže svoj doprinos u maksimiziranju vrijednosti, krenut ćemo u tom smjeru.

Planira li H1 nastaviti ulagati u vlastitu optičku infrastrukturu ili ju iznajmljivati? Koliko danas imate vlastitih centrala odnosno opreme u objektima, optike?

Tehnologija prijenosa podataka putem optičkih medija nije tehnologija budućnosti, nego već uvelike prisutna unatrag barem dva desetljeća. H1 sve svoje ključne lokacije i telekomunikacijska čvorišta u svim većim gradskim središtima ima povezane optičkim medijem. To nam pruža punu fleksibilnost u stalnom porastu potrebnih kapaciteta uslijed novih korisničkih potreba i sigurnost u isporuci usluge krajnjim korisnicima. Povezivanje novih čvorišta nastavlja se putem prijenosnih tehnologija baziranih na optičkim nitima.