HAKOM: Pitanje razine veleprodajnih roaming naknada od ključne je važnosti za Hrvatsku

Prije svega želimo istaknuti da postignuti sporazum o implementaciji domaćih cijena za korisnike i u roamingu (tzv. RLAH) tek trebaju potvrditi Vijeće EU i Europski Parlament, ističu na izravan upit o ukidanju naplate roaminga 2017. godine iz domaćeg telekom regulatora HAKOM-a.

Pritom ističu kako novo predsjedništvo Vijeća EU (Luxembourg) tek treba predstaviti konačnu verziju usuglašenog teksta, tako o da se komentari HAKOM-a odnose na zadnju verziju teksta za koju je Vijeće EU dobilo mandat za pregovore s EP i na kratke zaključke s jučerašnjeg trijaloga koji su nam dostupni.

„Hrvatska je od samog početka zastupala stav da se RLAH može uvesti tek kada se stvore svi potrebni preduvjeti za to, bez narušavanja bilo kojeg nacionalnog tržišta u EU. U tom smislu moramo se osvrnuti na Vašu tvrdnju u tekstu  da bi „zajednički napori trebali osigurati da se telekom operateri previše ne izvlače i odugovlače jer im je roaming u jedinstvenom tržištu radne snage i razmjene roba i usluga svakako bi dobar izvor prihoda, bolje rečeno čiste dobiti jer mrežu su ionako morali izgraditi za svoje domaće korisnike kako bi bili konkurenti na tržištu“, pojašnjavaju iz HAKOM-a.

Naime, problem i jeste u tome što telekomi ne projektiraju i ne grade svoju mrežu tako da kapaciteti mreže prihvaćaju promet samo njihovih, domaćih korisnika, tvrde u HAKOM-u i dodaju da operatori u turističkim, mediteranskim zemljama kao što je Hrvatska, moraju prihvatiti veliki broj stranaca, „roamera“, u svojoj mreži.

„Uvođenjem RLAH-a, roaming promet, a prije svega podatkovni roaming promet, višestruko će rasti. Mala turistička mjesta na hrvatskoj obali, koja tijekom cijele godine imaju tek nekoliko stotina stanovnika, prihvaćaju tijekom turističke sezone i po nekoliko tisuća turista, od kojih je veliki dio „roamera“. Stoga se ne možemo složiti s Vašom tvrdnjom da operatori nemaju nikakve troškove u smislu ulaganja u kapacitete mreže za prihvat roaming prometa. Naprotiv, ta ulaganja su značajna, s obzirom na to da se ti kapaciteti koriste samo tijekom 2 mjeseca u godini“, ističu u HAKOM-u. .

Stoga je pitanje razine veleprodajnih roaming naknada od ključne važnosti za Hrvatsku, kategorični su u domaćem regulatoru jer ističu kako je svrha veleprodajnih naknada koje strani operatori plaćaju hrvatskim operatorima kada su njihovi korisnici u roamingu u Hrvatskoj jeste da pokrije troškove ulaganja u mrežu hrvatskih operatora za potrebe roaming prometa.

„Ako bi se dogodilo da razina veleprodajnih naknada bude toliko niska da ne može osigurati povrat investicija hrvatskim operatorima, hrvatski bi operatori, najvjerojatnije, u cilju nadoknade gubitaka zbog „roamera“, povećali cijene domaćih usluga za sve korisnike, znači i za one koji putuju i one koji ne putuju. Tako bi svu hrvatski korisnici plaćali mogućnost jeftinog roaminga stranim turistima“, tvrde u HAKOM-u.

U tom smislu Hrvatska je jako zadovoljna „osiguračima“ koji su ugrađeni u verziju teksta oko koje je postignut sporazum jučer između predstavnika EP i predstavnika Vijeća EU, a odnose se na zahtjev da veleprodajne roaming naknade moraju biti na razini da omogućavaju povrat investicija svim operatorima, pojašnjavaju u HAKOM-u.

Kad je riječ o samom datumu za implementaciju RLAH-a, (15. lipnja 2017.), iz HAKOM-a ističu da su se zalagali za nešto kasniji datum zato što 15. lipnja 2017. smatraju nerealnim datumom, uzimajući u obzir sve preduvjete koji moraju do tada biti ispunjeni.

„Naime, jedan od preduvjeta za implementaciju RLAH-a je da do lipnja 2016. Europska komisija predloži Vijeću i EP reviziju veleprodajnih naknada. S obzirom na trajanje zakonodavnog procesa i vremena potrebnog operatorima za prilagodbu nakon što se donese zakonodavni akt o veleprodajnim cijenama, mišljenja smo da lipanj 2017. nije realan rok“, zaključuju u HAKOM-u.

Na upit hoće li korisnici moći uzeti tarifu bilo kojeg operatera u EU i koristiti je kao svoju domaću iz HAKOM-a ističu da u svim verzijama teksta koje su do sada bile predmetom rasprave unutar Vijeća EU takvo što nije moguće bez suglasnosti samog operatora u čijoj mreži se strana kartica koristi kao domaća (tzv. permanentni roaming). Naime, u dosadašnjim tekstovima je postojala odredba po kojoj su operatori mogli implementirati mehanizme koji će onemogućiti permanentni roaming, tvrde u HAKOM-u.

Što se tiče cijena spomenutih u prethodnom tekstu, a na osnovu službenih EU informacija, iz HAKOM-a pojašnjavaju da cijene o kojima se govori, nisu maloprodajne cijene za krajnje korisnike, već su to trenutno važeće veleprodajne cijene koje operatori plaćaju jedni drugima.

Prema svim dosadašnjim verzijama teksta, cijene koje se spominju su tzv „dodatak“ na domaću cijenu koju će operatori ipak moći dodati na domaće cijene i tako formirati maloprodajne cijene u roamingu u slučaju da je njihova maloprodajna cijena toliko niska da im ne pokriva sve troškove, uključujući i veleprodajne naknade koje moraju platiti operateru u stranoj mreži u kojoj gostuje njihov korisnik (roamer).

„Naposljetku, željeli bi naglasiti da je HAKOM tijekom zakonodavnog procesa donošenja ove uredbe podržavao donošenje odredbi o „mrežnoj neutralnosti“ koje jamče otvoren pristup Internetu, uz istovremenu mogućnost pružanja specijaliziranih usluga, pod uvjetom da one ne narušavaju kvalitetu usluge pristupa Internetu, te uz mogućnost poduzimanja dopuštenih i ograničenih mjera upravljanja prometom. Vjerujemo da će ove odredbe bitno doprinijeti očuvanju slobodnog i otvorenog Interneta, premda će one za HAKOM značiti nove ovlasti i zadaće“, zaključuju u HAKOM-u.