Najveći pojedinačni dioničar H1 Telekoma koji je nedavno ostao bez predsjednika Uprave Joška Dorića koji je prešao na mjesto šefa financija Ministarstva unutarnjih poslova, a nedavno je ostao i bez još jednog člana Uprave Dean Kostya koji je dao ostavku, Hrvatska poštanska banka odlučila se na prodaju ovog domaćeg telekoma dvama ponuđačima i to najjačem domaćem telekom Hrvatskom Telekomu i Vipnetu.
Odličan plan HPB ogleda se u činjenici da HT ne može kupiti nikoga tko ima više od 100 milijuna kuna prihoda a da ga Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u tome ne zaustavi. Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu kako HT upravlja i Optima Telekom gdje je jedan od najvećih pojedinačnih dioničara. Stoga je bilo logično da se preuzimanje dogodi djelomičnom kupnjom i to tako da HT kupi samo vrijednost razdvojene kompanije do 100 milijuna kuna dok bi ostatak kupio Vipnet. Iako još nema poslovnih rezultata za 2015. godinu prema podacima za godinu dana ranije H1 Telekom imao je više od 253 milijuna kuna prihoda i neto dobit od više od 22 milijuna kuna.
U HPB-u su se dosjetili kako to izvesti pa će H1 Telekom biti razdvojen u dvije kompanije i to na način da u jednu koju kupuje HT uđe dio bez infrastrukture i to onaj broj korisnika koji će garantirati da kompanija ne prelazi 100 milijuna kuna prihoda.
Drugi dio H1 Telekoma u koji će ući i najveći dio infrastrukture i korisnika pripast će Vipnetu. Prema dostupnim informacijama za manji dio H1 Telekoma najjači je domaći telekom operater spreman platiti više do 15 milijuna eura, dok bi Vipnet za ostatak tvrtke platio oko 22 milijuna eura. Pritom dobro upućeni izvori tvrde kako se HPB spreman odreći svih potraživanja i dugovanja te pomoći kompanijama u brzom preuzimanju koje bi trebalo tako biti završeno do kraja drugog kvartala ove godine.
HPB je za ovu godinu uspio dogovoriti i prijelazno razdoblje u kojem bi poslove u novim kompanijama i dalje obavljali zajednički sve dok se ne samo formalno pravno odvoje, već i kada je riječ o poslovnim procesima ne odvoje poslovanja ovih novih tvrtki koje nastaju razdvajanjem H1 Telekoma.
Što će to sve značiti za korisnike. Kada dio koji preuzme HT postane u potpunosti operativan oni će imati mogućnost korištenja Magenta 1 opcija za poslovne i privatne korisnike, dok će dio koji će pripasti Vipnetu biti gotovo pa pola-pola dodijeljen brandovima unutar kompanije i to B.Netu ali i Vipnetu jer je očito da Amis Telekoma koji je nedavno preuzet kao branda više nema.
Sada samo treba čekati reakcije regulatora i to prije svega HAKOM-a, ali i nastavno na to Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za koje se ipak usprkos svemu očekuju da će biti pozitivne u korist ovakvog raspleta situacije oko H1 Telekoma.
Pritom će i HPB zapravo jako dobro proći jer će iz svoje bilance izbrisati dio imovine za koju zapravo i nemaju nekog interesa što dokazuje i činjenica kako je trenutno kompanija sa samo jednim članom Uprave pa se ne mogu potpisivati niti ugovori niti financijska izvješća jer je prema sudskom registru potrebno imati barem dva potpisa članova Uprave.
* Tekst nije preporuka niti za kupnju niti prodaju dionica HT-a, Vipneta, pa niti H1 Telekoma jer je riječ o prvotravanjskoj šali... Nešto je istina nešto šala, ali ipak je danas 1. travnja...
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.