Država bi suludo investirala u „državni telekom“

Ideja državne strategije za razvoj širokopojasnog pristupa Internetu , kako bi se ispunila očekivanja Digitalne agende 2020, da novac europskih fondova uloži u izgradnju agregacijske telekom infrastrukture doslovno je suluda moglo se čuti na predstavljanju analize „Ekonomski atlas HT-a“ koju je proveo zagrebački Ekonomski institut za HT.

To su rekli i Davor Tomašković predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a i Siniša Đuranović stariji potpredsjednik odgovoran za strategiju i poslovni razvoj, pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja te veleprodaju.

„Gradnja paralelne infrastrukture je suluda“, bio je kategoričan Tomašković. Zanimljivo je da je zbog takve ideje Europska komisija prošle godina odbila plan i zahtjev hrvatske države za povlačenjem više od 200 milijuna eura namijenjenih izgradnji telekomunikacijske infrastrukture putem europskih fondova.

Naime, agregacijska infastruktura odnosno infrastruktura između gradova već postoji i ona je 90 posto u vlasništvu HT-a i regulirana njezina upotreba od strane HAKOM-a, pojašnjava Tomašković te dodaje kako nema potrebe za njezinom ponovnom gradnjom. Napomenimo još jednom da je postojanje infrastrukture bio razlog europske odbijene hrvatskom zahtjevu za novcem iz europskih fondova. Novac iz europskih fondova trebao biti usmjeren u gradnju infrastrukture i to prije svega do samog korisnika i to stana/kuće na mjestima gdje za to telekom operateri nemaju komercijalnog interesa, ističu u HT-u i napominju kako je tome upravo i namijenjen novac iz europskih fondova.

Hrvatski Telekom može infrastrukturu napraviti 6 puta brže i 16 puta jeftinije od Odašiljača i veza.

Ideja stvaranja državnog telekoma bila je da Odašiljači i veze upravljaju telekom infrastrukturom u vlasništvu državnih tvrtki poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka Zagreb, Hrvatskih željeznica, Jadranskog naftovoda. Tome se trebalo pridodati i izgrađena infrastruktura.