Rezultati pretraživanja za pojam Miroslav Mađarić

INOVACIJA … ministarstva van iz Zagreba!

U prošloj smo kolumni vidjeli kako se digitalna transformacija može odnositi na sve skupove („evente“) a ne samo na konferencije s velikim brojem sudionika. Tu se prije svega ubrajaju sastanci svih vrsta od kompanijskih do sjednica javnih tijela – državnih i lokalnih. Logično jee da tijela lokalne uprave budu na jednom mjestu – glavnom gradu županije ili općinskom centru. S druge strane se centralizacija svih tijela uprave na državnoj razini uvijek predizborno označena nečim negativnim, a nikada se ne ostvari promjena za vrijeme legislative.

INOVACIJA … DX „kuharica“ za konferencijsku industriju!

Inovacijski konzultant se susreće s mnogim paradoksima u svom poslu. Neki od njega pogrešno očekuju da mu je zadaća dati  im ideju vrijednu „milijun dolara“. Pokušavam pojasniti da konzultant nije tu za „serviranje ručka“, već za osposobljavanje kako bi organizacija sama mogla pripremati svoj „innovation menu“. Ostanimo u gastronomskoj terminologiji: ovdje ćemo predložiti primjer „kuharice“ za disruptivnu digitalnu transformaciju u konferencijskoj industriji.

INOVACIJA … gdje je DX u konferencijskoj „industriji“?

U prošloj smo kolumni prikazali kako konferencijska „industrija“ teško prihvaća promjene.  To vrijedi čak i za male „add-on's“ kao što je uključivanje sudionika u postkonferencijsku mrežu socijalnih medija. Zato nije čudno što se još uvijek održava na stotine tisuća konferencija godišnje u obliku koji je poznat desetljećima.

INOVACIJA … socijalni mediji kao DX

Podsjetimo se kako IDC definira interakciju tvrtke s „vanjskim svijetom“: „… kontinuirano privlačenje i rast lojalnosti kupaca, partnera i zaposlenika stvaranjem interaktivnih iskustava.“

INOVACIJA … 7 strateških pitanja o DX-u

Digitalna transformacija („DX“) je korjenita promjena poslovanja pomoću digitalne tehnologije. Ta se promjena može odnositi na nove fizičke proizvode, usluge, procese, poslovne modele ili ustroj organizacije. Gornja  Osim na pitanje „ŠTO?“  treba odgovoriti i na preostalih šest strateških W?-pitanja: ZAŠTO, KAKO, GDJE, KADA, TKO i KOLIKO?

INOVACIJA … i digitalna transformacija

Pohvala je snažan motivacij alat.  Ako doživljavamo neuspjehe empatija kolega i naročito nadređenih je sredstvo koje lakše vodi do uspjeha u narednom pokušaju. Kako to izgleda u kontekstu digitalne transformacije (DT) tvrtke?

INOVACIJA … i njezin tim

Podjela uloga, suradnja i timski rad su ključ inovacijskog uspjeha je suradnja, timski rad?. Kao što je nerealno očekivati „poljubac muze“ i sjajnu ideju koja će se sama od sebe pretvoriti u uspješnu inovaciju, tako je nerealno očekivati da će pojedinac moći realizirati inovaciju od početka do kraja tj. od vizionarske ideje do proizvoda uspješnog na tržištu.

INOVACIJA … ideja i potrebna razina razrade?

Skrenuli smo pažnju na rizike koji se javljaju s predugačkom „obradom“ loše ideje. Osim bespotrebnih troškova tvrtka može potrošiti previše vremena u razvoju loše ideje i tako izgubiti konkurentsku prednost. Ukoliko se rizici pretvore u opetovane inovacijske neuspjehe skepsa prema inovaciji u organizaciji raste, a time opada i razina  inovacijske kulture u organizaciji!

INOVACIJA … zašto je teško „ubiti“ lošu ideju?

Statistika je pokazala da se od 3.000 predloženih inovacijskih ideja u postupak uzme samo 10%, a do uspješne inovacije (održiva korist, poslovna ili socijalna!) dolazi svega 1/3.000. Dakle 2.999 prijedloga inovacijskih ideja je zapravo bez poslovne vrijednosti. One su „balast“ ili šum u kvalitetnom inovacijskom procesu. Optimizacija tog procesa može ići u dva smjera

INOVACIJA … i toleriranje pogreške

Razina angažiranosti zaposlenika na poslu je  globalno niska  – manje od 30%. Rezultat za Hrvatsku je porazan – samo 3% - tek je Sirija (?) gora od nas. Anketna pitanja koja su za tu Gallup studiju postavljena izgledaju dosta realno po pitanju   angažiranosti zaposlenika.

INOVACIJA … kolika je povezanost s angažiranošću zaposlenika?

Glavni uzrok superiorne inovativnosti start-up tvrtki u odnosu ostale organizacije je u angažiranosti zaposlenika na poslu. To je u skladu s opće prihvaćenom mantrom „Inovacija su ljudi!“. Budući da svjedočimo slabim rezultatima Hrvatske u raznim ocjenama inovativnosti (vidi indekse u okviru „Jeste li znali?“), vrijedilo bi pogledati jesmo li podjednako slabo rangirani i u „disciplini“ „angažiranost zaposlenika na poslu“?

INOVACIJA … zašto je start-up inovativan?

Nakon prikaza životnog ciklusa inovacije možemo vidjeti kako se u tome ponašaju start-up tvrtke za razliku od uhodanih kompanija. Takva usporedba je korisna za obje „strane“ jer pokazuje što mogu jedni od drugih naučiti! Usporedba inovacije  start-up vs.  uhodane kompanije se može raditi raznim metodama: pro/con, SWOT itd. Mi ćemo razmatrati  osobitosti inovacije kroz osam faza njezinog životnog ciklusa

INOVACIJA … 8 E-ova u životnom ciklusu

U prethodnoj kolumni sam obećao prikazati zašto su start-up tvrtke inovativnije od uhodanih kompanija. Da bi se to dobro razumjelo ovdje ću prikazati životni ciklus inovacije, dakle sve faze u njezinom nastanku i korištenju. Tako se može napraviti usporedba inovativnosti start-up-ova i drugih organizacija u poslovnom svijetu, što ćemo prikazati sljedeći ponedjeljak.

INOVACIJA … i guru Guy Kawasaki

U tekstu o start-up-ovima smo u prošloj kolumni citirali jednog od najutjecajnijih autora na tom području - Guy Kawasaki-ja. On ima ogromno praktično iskustvo u samostalnom poduzetništvu,  nakon toga u „unutarnjem poduzetništvu“ (Apple Inc.) i konačno sada u potpori start-up tvrtkama savjetom, promocijom i prikupljanjem kapitala.

INOVACIJA … „frugalne“ start-up tvrtke

U prethodnoj kolumni smo prikazali „siromašnu (frugal) inovaciju“ kao model tržišnog uspjeha. Njome se ne bave korporacije. „Siromašnim“ inovacijama uspijevaju mladi poduzetnici radeći u „svojoj garaži“ . Time malim ili nikakvim početnim financiranjem uspijevaju–  omogućiti poslovni uspjeh svojoj svježe osnovanoj maloj start-up tvrtki.

INOVACIJA … siromašna („frugal“)

U prethodnoj kolumni smo prikazali da useljenici predstavljaju skupinu koja mora biti inventivna da bi zadovoljila svoje osnovne potrebe. Nažalost, ima još mnogo „domaćih“ skupina koje su u sličnoj situaciji. Štoviše, postoje zemlje u kojima većini stanovništva pomoću inovacije treba zadovoljiti tek osnovne životne potrebe.

INOVACIJA … i imigranti

Paretovo pravilo 80/20 očito važi i u percepciji migranata: većina  stanovništva, pa i cijelih zemalja ih doživljava negativno, kao smetnju ili prijetnju. O tome više u okviru „Jeste li znali?“. Postoji zanimljiv aspekt percepcije useljenika, „imigranata“: kako oni utječu na inovaciju. Vrlo je vjerojatno slijedi pitanje kakve veze imaju imigranti s inovacijom?

INOVACIJA … interdisciplinarna

Zanimljiva je navodna anegdota koja je važna za razumijevanje inovacije, pogotovo njezine percepcije: „Sve što je moglo biti izmišljeno je već izmišljeno!“ (humoristički Punch Magazine, 1899)

INOVACIJA … institucionalizirana kao karaoke

„Karaoke kapitalizam“ (Jonas Ridderstråle, ‎Kjell Nordström, 2005) je druga knjiga koju „reklamiram“ u ovoj kolumni. Prva je bila Creativity and Innovation Management (Velimir Srića, Amazon 2016). „Karaoke kapitalizam“ je mnogo starija knjiga koja problematizira dilemu imitacije u inovaciji. Analogija je stvarna vrijednost amaterskog oponašanja pjevačkih zvijezda na  zabavama. Tu usporedba prestaje: glavna poruka knjige je kritika prakse „institucionalnog oponašanja“, kako to autori lijepo nazivaju.

INOVACIJA … i imitacija

Jedna od najjačih dilema u inovaciji je: „Može li i imitacija biti inovacija?“ U prethodnoj kolumni  smo naveli da je jedno od načela „Design Thinking“-a: „Svaki dizajn je u stvari redizajn“ Mnoge inovacije su kopija neke ranije verzije ili kopija žive ili nežive prirode. Zar leteći strojevi nisu bili u izvornoj ideji oponašanje ptica, počevši od Ikara i Dedala. Zanimljiva je  studija „redizajna“ trupa, krila i repa za postavu krila kod slijetanja i polijetanja rode, kao podloga Lilienthalovu jedrilicu iz 1898

INOVACIJA … i „Design Thinking“

Kada smo govorili o dilemi između starog i novog znanja u inovaciji, dotakli smo se pojma „dizajn“. Taj pojam se odnosi upravo na nešto novo, dakle nužno povezano s inovacijom, a dobra definicija dizajna OVDJE:

INOVACIJA … dilema o znanju u inkrementalnoj inovaciji

U ranijim kolumnama pokazali smo  da je znanje i iskustvo vrlo kontroverzno kod velike, disruptivne inovacije: „disrupcija“ upravo znači „prekid“ s dosadašnjom praksom, dakle i sa znanjima na kojima se dosadašnja praksa osniva, ali da spoznamo i stvorimo novo znanje, moramo poznavati i prethodno!

    INOVACIJA … dilema o znanju

    Jedan o najvećih inovacijskih paradoksa koje još nismo izrijekom spomenuli je onaj o znanju. Koliko i kakvog znanja treba za inovaciju? Čitatelj se može zapitati kako o tome mogu postojati dileme? Zar nije svako znanje korisno

    INOVACIJA … dileme spomenute u našoj kolumni

    Inovacijske kontroverze, paradoksi ili dileme su koristan alat za sudionike u inovacijskom procesu. Oni opisuju suprotne opcije koje se ne smiju  zanemariti. Ako se ne uzmu obzir, prijete teškoće ili čak propast organizacije. Mnoge su tvrtke propale baš zato, jer nisu u obzir uzele neku drugu, inovativnu opciju, drugačiju od njihovog „business as usual“.

    INOVACIJA … i njezine dileme

    „Inovacijske dileme“ možemo nazvati i „kontroverzama“ ili “paradoksima“.  Radi se o suprotnostima ili proturječnostima u značenju ili ishodu nekog od elemenata u ukupnom sustavu inovacije.

    INOVACIJA … CROwdsourcing za suradnju vlasti i građana

    Jedna od najvećih kontroverzi u inovaciji je njezina relativna pozicija u privatnom i javnom sektoru.  Kada spomenemo inovaciju prva asocijacija su izumi i patenti, čega naravno nema u tijelima državne vlasti niti u javnim službama. Takvim shvaćanjem se izvodi pogrešni zaključak da je inovacijski prostor rezerviran samo za tržišne tvrtke, štoviše samo za one koje se bave fizičkom proizvodnjom: „Inovacija = inovativni fizički proizvod!“.

    INOVACIJA … sudjelovanje građana u političkoj inovaciji

    Na inovativnu političku inicijativu https://www.facebook.com/ManjinskaVlada/ prije mjesec dana službeno je odgovorilo manje od 10% stranaka. Osobno je odgovorila i stranka koja je zapravo glavni „cilj“ ove inicijative: MOST. Oni imaju tri osnovne primjedbe na koncept manjinske vlade:

    INOVACIJA … pouke iz kampanje „Manjinska Vlada“

    Inovativna inicijativa je objavljena na stranici https://www.facebook.com/ManjinskaVlada/ prije tri tjedna. Broj posjeta je oko 500 tjedno, desetak posjetitelja je objavilo svoje komentare, a isto toliki broj je dao komentare anonimno. Na stranici je objavljen i poziv na anketu kojoj se može pristupiti OVDJE, odgovora je bilo svega 8.

    INOVACIJA … u politici!

    U ranijoj kolumni smo prikazali kako Greška Tipa II može upropastiti globalnu tvrtku koja tvrdoglavo odbija novu tehnologiju. Uzrok tom odbijanju je ustrajanje na   njihovom uhodanom poslovnom modelu“. Takva se paradigma može primijeniti i na neprihvaćanje inovativnih pristupa izvan „realnoga sektora“. Na primjer u oblikovanju političkog sustava koje je u nas sada vrlo aktualno: zbori u rujnu 2016. će najvjerojatnije dati „samo“ relativnog pobjednika.

    INOVACIJA … ili zašto je propao Kodak?

    U prošloj smo kolumni prikazali da propuštanje ili čak samo kašnjenje u prihvaćanju nove tehnologije koja mijenja „pravila igre“ može uzrokovati propast i globalno vodećih kompanija. Primjer Kodaka je silno instruktivan i zato zaslužuje  detaljni opis. Najbolji je ta teške korporativne havarije dana u članku New York Times-a „Kodak's First Digital Moment“ (objavljeno 12.8.2015).

    INOVACIJA … disruptivna!

    U kategorizaciji „veličine“ inovacije, odnosno njezinog utjecaja na tvrtku ili cijelo društvo, tzv. „disruptivna“ inovacija ima posebno mjesto. Ona predstavlja najvišu razinu inovacije, onu koja „mijenja pravila igre“, odnosno ima utjecaj na cijela tržišta. Može se odnositi kako na proces, tako i na robu (fizički proizvod) ili uslugu.

    INOVACIJA … i njena veličina!

    Jedan od najvećih prijepora u zajednici inovacijskih eksperata je „veličina“ inovacije koja se može nazvati i „razinom utjecaja inovacije“ („Innovation Impact Level“). Neki autori se fokusiraju samo na „velike“ inovacije – zovu ih još i radikalnima, disruptivnima ili „inovacijama proboja“ („breakthrough“).

    INOVACIJA … i njena tipologija!

    Disciplina „inovacija“ je relativno nova i nije prepoznata kao zasebno znanstveno područje. Zato niti nema službeno definirane strukture inovacije kao procesa. Različiti autori promoviraju različite pristupe, tako da se kroz kratku povijest inovacije nakupio niz koncepata. Takvo šarenilo može dovesti do zabune kod uvođenja procesa inovacije neovisno radi li se o korporaciji, javnoj ustanovi ili pak državnom projektu podizanja inovacijskog kapaciteta.

    INOVACIJA … postoji li u proizvodnji?

    Na seminarima i studiju inovacije u pravilu započinjemo navođenjem vrsta inovacije. U 9. i 10. članku ove kolumne je pojašnjena glavna „tipologija“ inovacije – njezina „razina“: od male (inkrementalne) preko velike (radikalne) do one koja „mijenja pravila igre („disruptivne“). Ova posljednja zamjenjuje postojeću tehnologiju ili poslovni model  novim, inovativnim.

    INOVACIJA … i njeni neophodni upravljački alati

    Inovacijski konzultant treba pokrivati cijelo područje inovacije: kulturu, organizaciju, procese, alate. Tvrtke rijetko vole takav opći pristup. Umjesto toga, gotovo je anegdotalno pitanje koje često čujemo:

    INOVACIJA … i ICT

    Nedavno sam imao priliku raspravljati o unaprjeđenju inovacije u dvije velike hrvatske tvrtke. Inovacijski sustav namjeravaju organizacijski staviti u ili uz svoju ICT službu. Je li to uobičajeno i optimalno? U početnoj fazi uvođenja inovacijskog sustava, „smještaj“ odgovornih za inovaciju je nebitan! Bitno je da postoji jasan stav najviše uprave  da je inovacija korisna i da je provediva!

    INOVACIJA … u Europskom kvalifikacijskom okviru za e-Kompetencije

    Još 2008. godine je Europska Komisija (Povjerenstvo za edukaciju i kulturu) donijela EQF – Europski Kvalifikacijski Okvir – za cjeloživotno učenje, brošura OVDJE. Šest godina kasnije – 2014. je na osnovi toga donesen Europski e-Kompetencijski okvir (skraćeno: eCF) za ICT profesionalce koji rade u svim industrijama, brošura za verziju 3.0 je OVDJE.

    INOVACIJA … 5. stupanj - edukacija inovacijskih profesionalaca

    Do sada smo prezentirali četiri stupnja obrazovanja za inovaciju – od vrtića do fakulteta. Školska i seminarska edukacija je usmjerena na sudionike u inovacijskom procesu kojima je osnovni posao nešto drugo, a ne sama inovacija. Postoje (ili bi trebali postojati!) „inovacijski profesionalci“, osobe kojima je „core business“ inovacija. Da bi to postali trebaju steći vrhunsko obrazovanje u toj disciplini. Oni će kasnije raditi na mjestima voditelja R&D odjela, inovacijskih promotora i menadžera inovacijskih procesa, te inovacijskih konzultanata i edukatora.

    INOVACIJA … 3. stupanj - visokoškolska edukacija

    Naglašavanje važnosti inovacije uglavnom je deklarativno. Najbolji je pokazatelj za to je poduka inovacije  u visokoškolskom obrazovanju. Na našim veleučilištima, visokim školama i fakultetima takvi su kolegiji više izuzetak nego pravilo. Nepoznat je slučaj postojanja obveznog predmeta „Inovacija“ a tamo gdje postoji takav predmet, on je izborni.

    INOVACIJA … 2. stupanj školske edukacije

    Vidjeli smo da  pripremu inovacijskog obrazovanja treba započeti što je moguće ranije. U vrtiću i na početku školovanja (obrazovna „Razina 1“) bitno je ne blokirati dječju kreativnost nego  poticati na pokušaje samostalnog i upornog rješavanja problema s kojima se susreću.

    INOVACIJA … cjeloživotno obrazovanje

    Prošlog smo tjedna vidjeli da o polazištu inovacije – kreativnosti – treba početi podučavati u najranijoj dobi. To je faza 1 – rano obrazovanje, koje je usmjereno na razvoj i deblokiranje dječje kreativnosti, ali i poduku o potrebnoj suradnji i ustrajnosti u ostvarenju ideja.

    INOVACIJA … 1. stupanj edukacije za malu djecu

    Hoćemo li vrtićku djecu i prvašiće podučavati definicijama, procesima i osobitostima inovacije? Nikako! Ima li onda smisla baviti se inovacijskom edukacijom u tako ranoj dobi? Ima!

    Nema INOVACIJE … bez edukacije!

    Ako je suditi po odnosu društva prema obrazovnom sustavu u nas, izgleda da baš ne uvažavamo ovu staru kinesku izreku. Ipak postoje napori da se to popravi, na primjer entuzijastičnim radom na novom obrazovnom Kurikulumu. O tome sam u prethodnoj kolumni pisao povodom prvog eksplicitnog uključivanja discipline „inovacija“ u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

    INOVACIJA … i njezini standardi

    Vidjeli smo uključivanje inovacije u Kurikulum obrazovanja. Poduka srednjoškolaca znači određenu vrstu standardizacije područja inovacije, kao biologija ili matematika, koju svi uče na isti način. Neki autori osporavaju da se  inovacijom može upravljati. Po tome bi ispalo, da je se ne može niti standardizirati. Takav stav je pogrešan:  inovacija je u biti proces transformacije početne ideje u neku održivu vrijednost – proizvod, uslugu, proces, … Dakle, to je uređeni, standardni proces!

    INOVACIJA … u Kurikularnoj reformi

    U prošloj sam kolumni za cjelovito čitanje u obrazovnom Kurikulumu preporučio „Creativity and Innovation Management“ profesora Velimira Sriće. Potaknulo me „svjetlo na kraju (inovacijskog) tunela“ iz međupredmetnog sadržaja „Poduzetništvo“. U tom se dijelu Kurikuluma inovacija u raznim oblicima spominje čak 19 puta. No po „caveatu“ izreke o tunelu, ispada da to nije izlaz iz tunela, nego ususret dolazeći vlak!

    INOVACIJA … kroz priču

    Tekstovi o inovaciji su često suhoparni – definicije, kategorije, procesi, ... Odmak od toga učinila je nova knjiga „Creativity and Innovation Management“ profesora Velimira Sriće. Umjesto standardnog udžbenika profesor Srića je knjigu napisao po načelu „storytellng“-a, dakle kroz niz zanimljivih i poučnih priča. Mnoge od tih priča su za čitatelje uistinu novost, a svaka od njih ukazuje na neku od važnih značajki inovacije i njezinog glavnog pokretača – kreativnosti.

    INOVACIJA vs. standardnih postupaka i hijerarhije

    Kreativni ljudi svojim se idejama suprotstavljaju rutini uhodane prakse. To ponašanje neki prikazuju „jednadžbom“ ili „mantrom“: Inovacija = nered, kaos, potpuna sloboda

    INOVACIJA: mala poboljšanja u poslovnim procesima!

    Inovacija za „osobne potrebe“ se doživljava i karakterizira kao „sitna inovacija“ – za razliku od „velikih“ – koje mogu potpuno promijeniti korporacije, pa i cijele industrije. Upravne strukture u kompanijama se razumljivo nastoje koncentrirati na takve velike promjene. No ponekad ovaj pristup uzrokuje pogrešnu „mantru“:

    INOVACIJA za osobne potrebe!

    Inovacija se najčešće povezuje s tvrtkama i drugim organizacijama. U njima nalazimo kulturu, upravljanje, alate, poticanje zaposlenika na inoviranje. Postavlja se pitanje: je li inovacija i osobna kategorija? Drugim riječima, koliko smo spremni „inovirati“ za „osobne potrebe“?

    INOVACIJA: Može li bez motivacije?

    Koji je motiv za inoviranje? Različito za svaku skupinu sudionika u inovacijskom procesu: Tvrtke: dobit, ponekad pitanje i „preživljavanja“ tvrtke; Ustanove: učinkovitost (bolja usluga za manje sredstava); Pojedinci: osobna korist i priznanje u kolektivu.

    INOVACIJA: inovatori i „inovatori“

    Najbolje što se može desiti kolumnistu ili blogeru je dokaz da ga netko čita! Jedan od facebook komentara na post o inovacijskoj kulturi je više nego inspirativan: uspoređuje inovacijski proces sa „sjemenom“ („inovacija“) i „plodom“ (=održiva korist), koji dolazi tek nakon nekog vremena. Ključni činitelji u tom procesu su naravno ljudi

    INOVACIJA: Može li se kultura mjeriti?

    Kako spojiti inovacijku kulturu i menadžment? Menadžerska mantra je: „Uspješno može biti samo ono što se dade mjeriti!“. Samu inovaciju se mjeri na različite načine:

    • Tvrtke udjelom prihoda koji dolaze od inovativnih proizvoda
    • Inovativnost cijelih država spomenutim GII ili DESI (Digital Economy and Society Innovation) indeksima

    INOVACIJA: klima ili kultura?

    Ranije navedene asocijacije u svezi inovacije su: otkriće, ideja, izum, patent, invencija, kreativnost, novi proizvod, itd. Te logične asocijacije vode ponekad u krivome smjeru:

    INOVACIJA: Glas korisnika?

    Zaokružena definicija inovacije iz prošle kolumne je bila: „Namjerna novost koja donosi održivu korist!“. Od četiri ključne riječi ovdje ostaje pomalo u zraku pitanje: „Korist – za koga?“. Naravno, ako je to pogled „vlasnika inovacije“ (tvrtka, ustanova ili pojedinac-inovator), onda taj poduhvat treba ostvariti korist za njih same. Pri tome je rezultat inovacije najčešće novi ili bitno poboljšani proizvod (fizičkim ili uslugom), kojega netko kupuje/koristi.

    Inovacija, što je to zapravo?

    Profesori mnoga predavanja započinju definicijama teme. Smatraju da će tako studenti bolje razumjeti predavanje. Studenti se često definicije pitaju čemu služe definicije, izgledaju kao beskorisna gnjavaža koju moraju učiti napamet. Oni su donekle u pravu, jer su definicije često dugačke i vrlo složene.

    Ideja je sjeme inovacije

    Svima su puna usta riječi INOVACIJA. Naročito prigodno, u reklamama. Čak i banke imaju proizvod koji se zove „Inovacija“. Imali smo i predizborne jumbo plakate:

    Menza „Kod Lalovca“

    Otvoren je novi restoran, jako se reklamira, hvale ga prominentni gosti. Naravno, odlučujete se i sami i dolazite tamo. Uredan ambijent, dobra posluga. Jelovnik je doduše malo siromašan, no naručite biftek koji ste si zaželjeli. Iznenađenje slijedi – na tanjuru komad mesa, sirov, bez priloga. Nejestivo!

    NLO – Nepodnošljiva Lakoća Obećavanja

    Što je „obećanje“? To je neka vrsta „ugovora“ kojim se netko obvezuje nešto učiniti. To može biti neka najava, neki plan, strateški dokument, odluka ili program rada. Javna obećanja najčešće daju političari, naročito su česta u vrijeme izbornih kampanja. To su predizborna obećanja.