Facebook je lansirao aplikaciju Paper, koja bi trebala pomoći pri boljem praćenju sadržaja koji se objavljuje dok niste uz računalo i to je samo jedna u nizu izdvojenih aplikacija (standalone apps) koje predstavljaju veće tvrtke. No njima je u velikom broju slučaja zagarantiran neuspjeh.
Sve te aplikacije zapravo više služe kao test i zato je problem ako uspiju, ne mogu se implementirati ili napraviti neki odmak od one glavne aplikacija. Ipak, korisne su zato što nude nekakvu mogućnost korisnicima da sami biraju što žele, a što ne žele i da se pritom rasterete glavne aplikacije.
Tako je, kad ga se već spominje, Facebook najavio Messenger za slanje i primanje poruka. Bit će izdvojen kao aplikacija i time će se rasteretiti ona glavna Facebook aplikacija. Ukoliko ćete željeti čitati poruke bez da ulazite na Facebook putem browsera, morat ćete imati posebnu aplikaciju. U startu se čini da je to osuđeno na propast, ljudi su negativno reagirali, što se može iščitati u komentarima diljem interneta.
I zašto to točno rade sve te velike kompanije? Dakle, spomenuto je da služe kao test, ali ne test bilo čega već glavnih aplikacija. Vlasnik Facebooka Mark Zuckerberg je prošle godine rekao da "izdvojene" aplikacije pomažu u odmicanju od jezgre same aplikacije, koja bi bila ozbiljno ugrožena pri svakom krivom koraku. Ovako se sve testira kroz izdvojenu aplikaciju i potom se implementira.
Naravno, nekad se postigne uspjeh i to je dobro, nema se što za izgubiti. Tako je s Messengerom, bio je dio Facebooka, ali trošio je više baterije, na nekim verzijama Androida se rušio i odvajanjem se to sprečava, a i ne šteti se glavnoj aplikaciji.
Korisnicima to svakako nije dobro jer više aplikacija znači i više trošenja baterije, a znamo koliko je to problematično svima njima koji se malo konkretnije služe pametnim telefonima i phabletima. Uvijek moraju birati čega će se odreći u korist nečeg drugog.
Velik broj sigurnosnih alata ne mora značiti i dobru sigurnosnu sliku. Organizacije danas prikupljaju ogromnu količinu podataka i upozorenja, ali ih često teško povezuju u jasan slijed događaja. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Dragan Bednarčuk, Business Development Manager u KING ICT-u, problem je često u vidljivosti i povezanosti sustava, a ne u potpunom nedostatku tehnologije. Legacy sustavi, slabo upravljanje identitetima i sporo zakrpavanje dodatno povećavaju rizik. NIS2 je pritom sigurnost podigao na razinu uprave i poslovnog rizika.
Najveći nedostatak tržišta kibernetičke sigurnosti nije broj ljudi koji žele ući u struku, nego broj ljudi koji iza sebe imaju godine stvarnog operativnog iskustva. Incidenti, forenzika, detekcija i upravljanje identitetima traže znanje koje se ne može steći samo kroz certifikate. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Vedran Vujasinović, Senior Director, Cyber Resilience u Spanu, tržištu kronično nedostaju stručnjaci s pet, deset ili više godina iskustva. Automatizacija pritom može povećati produktivnost, ali može stvoriti novi problem ako potpuno ukloni početne poslove na kojima se grade budući seniori. Razvoj juniora zato mora uključivati stvarni operativni rad i razumijevanje razloga zbog kojih je neki događaj sigurnosno važan.
Umjetna inteligencija danas je dostupna gotovo svima. Konkurentsku prednost zato više ne stvara pristup tehnologiji, nego sposobnost njezine učinkovite i sigurne primjene. Upravo na tu temu raspravljali su stručnjaci iz Microsofta, Aircasha, HGSS-a, Four Visiona na konferenciji The Intelligent Business u organizaciji Spana i Span Evolvea.
