Vuković: InfoCumulusova orijentacija i fokus postaju poslovno savjetovanje i povezivanje IT i biznis dijela u tvrtkama

Vuković: InfoCumulusova orijentacija i fokus postaju poslovno savjetovanje i povezivanje IT i biznis dijela u tvrtkama

Nakon što je Span u potpunosti preuzeo InfoCumus, a osnivač i direktor Sven Marušić postao član Uprave u Spanu zadužen za softverska rješenja, razgovarali smo s novim direktorom Stjepanom Vukovićem. On ističe kako je provedena reorganizacija i tako je cijeli tehnički tim InfoCumulusa formalno je prešao u odjel SPAN Software Solutions budući da je riječ o zajedničkim procesima isporuke i razvoja informatičkih rješenja, planiranja prodaje, mogućnosti suradnje s postojećim timovima te međusobnog dijeljenja projektnih iskustava i praksi.

Prema njegovim riječima InfoCumulus je ponovno orijentiran na ono iz čega je počeo, a to je poslovnio savjetovanje na području povezivanja poslovanja i IT-a.

InfoCumulus je u potpunosti postao sastavni dio Spana. Dio tvrtke je presao u Span u razvoj, a InfoCumulus će se baviti konzaltingom. Zašto je tome tako?

InfoCumulus je prije 7 godina osnovan kao tvrtka koja je pronašla nišu u ICT konzaltingu, na područjima gdje se povezuju IT i poslovanje. I ta niša je ostala tijekom svih ovih godina, no u međuvremenu je uspostavljena snažna tehnološka ekspertiza u isporuci IT rješenja - prvenstveno baziranih na Dynamics CRM platformi. Upravo u tome leži i ključ integracije InfoCumulusa i SPANa koja se nastavila nakon preuzimanja cjelokupnog vlasničkog udjela od strane SPANa. Cijeli tehnički tim InfoCumulusa formalno je prešao u odjel SPAN Software Solutions budući da je riječ o zajedničkim procesima isporuke i razvoja informatičkih rješenja, planiranja prodaje, mogućnosti suradnje s postojećim timovima te međusobnog dijeljenja projektnih iskustava i praksi. Sam koncept razvoja rješenja sličan je neovisno o tehnologijama koje se koriste, tako da sada ovaj veliki tim dijeli i zajedničke procese te na taj način jednostavnije upravlja poslovanjem. Ujedno, integracijom su tehnički timovi povećali i vlastite kapacitete u isporuci te pojačali mogućnosti tehnološke integracije različitih rješenja.

InfoCumulus se danas bavi onime čime je i počeo - poslovnim savjetovanjem na području povezivanja poslovanja i IT-a, odnosno kako i naš moto kaže: „InfoCumulus helps businesses to meet IT and vice versa.“ U tome InfoCumulus nastupa kao neovisan brend te tehnološki agnostičan u konzultantskim projektima.

Koje su ključne kompetencije koje danas ima InfoCumulus? Koliko je konzultanata i u kojim segmentima?

Nakon spajanja tehničkog odjela InfoCumulusa sa SPANom, u InfoCumulusu je trenutno zaposleno 5 konzultanata uz, naravno, mogućnost uključivanja i SPANovih zaposlenika na projektima gdje se pokaže potreba za njihovim znanjima. Ključne kompetencije bih podijelio i to upravljanje angažmanom zaposlenika - prvenstveno projekti adopcije poslovnih društvenih mreža (Yammer) ili implementacije programa i IT alata za upravljanje idejama (vlastito rješenje Idea Hub). Iako je riječ o informatičkim alatima, od prvog dana od kada se InfoCumulus počeo baviti ovim projektima, oni su bili dio konzalting tima - naglasak u ovim projektima nije na količini funkcionalnosti koje će softver pružiti, već na načinu na koji će se koristiti.

Priprema CRM projekata - iako se svijest o CRM-u posljednjih godina mijenja, i dalje je teško odrediti zašto, kako i u kojim područjima startati. Ono što InfoCumulus radi su aktivnosti koje prethode tehničkoj implementaciji. Povezivanje poslovnih ciljeva s ciljevima budućeg CRM sustava, kaskadiranje tih ciljeva na razinu procesa te u konačnici izrada CRM roadmapa koji uzima u kontekst postojeće procese i IT podržanost, plan razvoja te tehnološku izvedivost. Ovaj pristup korisniku bi trebao olakšati planiranje investicija u buduće tehnološke CRM projekte, ali i proširiti sliku na više poslovnih područja te na taj način osigurati sinergiju pojedinačnih projekata.

ICT konzalting - ovom temom, tada na području savjetovanja oko cloud usluga je InfoCumulus i krenuo prije 7 godina i zadržao do sada. No, danas je portfelj usluga proširen, u najnovije vrijeme u smjeru „digitalne transformacije“ gdje korisnicima jednostavno pomažemo snimiti postojeće poslovne procese i potrebe te izraditi roadmap tehnoloških i organizacijskih projekata kako bi se najprije digitalizirali, a nakon toga i otvorili vrata za digitalnu transformaciju i stvaranje novih poslovnih modela.

Koja su vam ključna tržišta?

Povijesno su naša ključna tržišta ona srednje i istočne Europe. Isto tako, poslovni rezultati su uvijek pokazivali veći udio prihoda od izvoza nego od prihoda na domaćem terenu. U narednom razdoblju želimo zadržati ista tržišta, povećati broj projekata koje na njima realiziramo, ali i otvoriti pristup zapadnim tržištima.

Vjerujemo da kroz inovativne projekte i vlastitu metodologiju prvenstveno u adopciji IT rješenja kao što su platforme za internu komunikaciju i kolaboraciju (Yammer, Workmates, Worplace by Facebook) ili upravljanje idejama zaposlenika možemo pronaći svoje mjesto i na tim tržištima.

Korisnici danas traže brza rješenja. Koja su neka od ključnih koje oni traže?

Ne bih u ovom kontekstu ponudio generalan odgovor, obzirom na raznolikost ponude IT rješenja i činjenicu da je svatko od nas ipak uokviren projektima, tehnologijama ili tržištima na kojima nastupamo.

No ono što bih možda detaljnije prokomentirao je proces implementacije softverskih rješenja - ranije sam spomenuo kako su IT rješenja kojima se InfoCumulus danas bavi od početka pripadala konzalting, a ne tehnološkom delivery timu.

Naš projektni pristup u aplikacijama za upravljanje angažmanom (poslovne društvene mreže te sustav za upravljanje idejama) zaposlenika se odmiče od tehnologije i više od 80% aktivnosti čine aktivnosti koje ćemo lakše pripisati change managementu nego tehnološkoj isporuci. Svrha toga je upravo fokusirati se na primjenu rješenja i veću stvarnu korištenost od strane zaposlenika - u tom kontekstu odabiremo i tehnologije koje su dostupne u cloud varijanti, često čak i bez mogućnosti proširenja funkcionalnosti van paketa koje je kreirao proizvođač. Aktivnosti koje nalazimo u takvim projektima jest zaista velik broj intervjua s krajnjim korisnicima u svrhu planiranja sadržaja, izrada komunikacijske strategije, izrada mehanizama gemifikacije i nagrađivanja, kontinuirana komunikacija s korisnicima kroz intervjue i radionice i nakon što je sustav u produkciji, edukacija i sl.

Dio tih aktivnosti podrazumijeva se u svakom tehnološkom projektu, no ovdje je ipak riječ o drastičnoj razlici u količini ovih aktivnosti. Primjerice, u projektu koji smo nedavno pokrenuli za jednu domaću tvrtku smo samo u svrhu planiranja budućeg sadržaja razgovarali s 50ak različitih zaposlenika. Mi smo ovakvu metodologiju počeli razvijati kada smo prije četiri godine ušli u segment poslovnih društvenih mreža (Yammer) i oko nje izgradili projektni pristup, a danas na projektima susrećemo takve aktivnosti i kod softverskih, čak i infrastrukturnih projekata. Čini mi se kako se u posljednje vrijeme sve više planira i čak pokreću zasebni projekti za uspješniju adopciju određene aplikacije od krajnjih korisnika. Uostalom, uloga softvera je pružanje podrške poslovanju, a nju je teško maksimalno ostvariti ako se kontinuirano ne prati njena stvarna iskoristivost - u početku na izvještajnoj razini, a kasnije od tih podataka napraviti konkretne aktivnosti i plan adopcije.

Kako detaljnije izgleda jedan takav projekt - primjerice, projekt implementacije poslovne društvene mreže?

Često volimo reći kako je možda i najvažnija stavka u konzalting projektima „upravljanje očekivanjima“. Jednostavno, teško je unaprijed raspisati funkcionalnu specifikaciju, a još teže pratiti i njenu realizaciju. U tom kontekstu u projektu nas očekuje značajna količina interakcije s klijentom. Prije nego upogonimo poslovnu društvenu mrežu, 1-3 mjeseca (ovisno o veličini tvrtke) posvetimo planiranju budućeg sadržaja. Sadržaj o kojem govorimo mora biti poslovno relevantan i iz tog razloga kroz intervjue tražimo teme koje u današnjoj komunikaciji nedostaju ili tražimo dijelove procesa koje možda na ovaj način možemo ubrzati. Intervjue radimo s manje-više svim vlasnicima poslovnih područja ili procesa kako bismo razradili katalog korisničkih scenarija - preciznije, isplanirali teme koje želimo na ovakvoj mreži. Uz svaki korisnički scenarij potreban nam je i interni „change agent“, osoba koju u Yammer kontekstu volimo nazvati Yambassador ili YamChamp. Riječ je o power useru na samoj mreži i svojevrsnom moderatoru svog scenarija, ali ključna uloga te osobe se zapravo odvija izvan mreže na redovnim sastancima, kavama, razgovorima na hodnicima. Zadatak te osobe je prepoznati koje su aktualne teme u poslovanju tvrtke zanimljive u kontekstu korisničkog scenarija i jednostavno donijeti te teme iz redovnog poslovanja na virtualno kolaboracijsko okruženje.

Nakon izrade kataloga korisničkih scenarija, predstoji nam pokretanje mreže. Ovo je kombinacija tehnoloških aktivnosti (provizioniranje sustava, integracije), ali i internih marketinških aktivnosti kako bi se naglasila važnost i povećala svijest o ipak novom načinu komunikacije. U nekim projektima interni marketing seže sve do organiziranje posebnih internih događaja na kojem Uprava tvrtke predstavlja očekivanja pa sve do izrade popratnih marketinških materijala.

Okvirno nakon 2-4 mjeseca puštamo mrežu u produkciju. No, kako je sama priroda društvene mreže suprotna uspostavljanju zasebnih procesa ili procedura, možemo reći da projekt tek počinje. Potrebno je izgraditi motivirajuće okruženje i kulturu u kojoj će zaposlenici diskutirati, predlagati, kritički se osvrtati, a da zadržimo razinu profesionalnosti i pratimo poslovne ciljeve. U ovoj fazi nakon pokretanja mreže, često ostajemo s korisnikom dulje od godinu dana gdje pomažemo kroz redovito praćenje stvarne korištenosti te izrade mjesečnih aktivnosti koje sežu od dnevne aktivnosti na samoj mreži pa da novih runda razgovora s korisnicima u obliku intervjua i radionica. Poslovna društvena mreža je živ organizam, kao i samo poslovanje, tako da se paralelno s većom iskorištenosti od strane korisnika uvijek javljaju prilike i za razvoj novih, naprednijih scenarija koji čak mogu uključivati vanjske partnere ili klijente.

Koji su neki od projekata implementacije poslovnih društvenih mreža na kojima ste radili?

Vraćamo se na tržišta srednje i istočne Europe: od jedne od najvećih ukrajinskih tvrtki DTEK, slovačke TABA banke pa sve do nama bližih tvrtki - Hrvatski telekom, Hrvatska Pošta, Telekom Srbije, Atlantic grupa, Gorenje d.d., CARNet i drugi. Pored tvrtki iz enterprise segmenta, benefite mogu ostvariti i tvrtke od nekoliko desetaka ili stotina zaposlenika. Zanimljivo, imamo i nekoliko korisnika iz IT branše u regiji, a prva tvrtka u kojoj smo pokrenuli projekt bio je upravo SPAN - no, davno prije nego je pokrenuta priča o akviziciji.

Zašto tvrtke uopće pokreću ovakve projekte, pored svih kanala komunikacije koji postoje?

Jedan od razloga je što i dalje postoje komunikacijski silosi i oni više leže u samoj organizaciji, a ne u tehnologiji. Također, postojeći komunikacijski kanali imaju svoju svrhu no poslovne društvene mreže ih nadopunjuju u temama kao što su rasprave, vidljivost pojedinaca, generiranje prijedloga i sl. Jednostavno, i dalje lakše je napisati prijedlog na društvenoj mreži nego poslati e-mail na sve zaposlenike, a čak i s tehničke strane ako se nakon takvog prijedloga razvije diskusija, e-mail vrlo brzo postaje nepregledan i čak neupotrebljiv. Važno je napomenuti da povijesno niti jedan novi kanal komunikacije (telefon, e-mail intranet, instant messaging, enterprise social) nije „ugasio“ prethodne kanale, već im je postao komplementaran i otvorio nove mogućnosti u komunikaciji.