Veliko zanimanje za hrvatska e-zdravstvena rješenja

Posljednjeg dana e-Health Weeka u Dublinu hrvatske su tvrtke koje su na njemu nastupale zaključile nastup vrlo posjećenim predavanjem u kojem su predstavljene smjernice razvoja e-zdravstvenih rješenja pod okriljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje što je učinila zamjenica ravnatelja koja je zadužena i za IT Tatjana Prenđa Trupec  koja je istaknula kako se dnevno izdaje 137 tisuća digitalnih recepata, da su e-liste čekanja i e-naručivanje integrirane u sve 64 hrvatske bolnice.

Uz Ericsson Nikolu Teslu na prezentaciji su predstavljene i sve hrvatske tvrtke i njihova rješenja u zdravstvenom sustavu. Ono što je vrlo zanimljivo, da se nakon prezentacije povela vrlo zanimljiva rasprava koja je nastavljena i nakon završetka predstavljanja hrvatskih tvrtki koja je pokazala kako se Hrvatska može svrstati uz bok najuspješnijih zemalja u Europi i svijetu.

Naši su predstavnici na kraju istaknuli da su ključni razlozi uspjeha e-Zdravstva u Hrvatskoj čvrsto upravljanje cjelokupnim projektom od strane državnih tijela HZZO-a i resornog ministarstva, što u konačnici donosi mogućnost provedbe strategije na nacionalnoj razini, te implementaciju rješenja koja su međusobno interoperabilna, te komunikacijski spojena. Uz to, kao drugi razlog ističe se motiviranost cjelokupnog sustava odnosno subjekata uključenih u proces informatizacije.

Na marginama konferencije tako smo saznali da su primjerice Finska, Danska, Norveška i Estonija usprkos činjenici da je Danska ispred nas na e-Health indeksu a ostali su blizu rješenje primijenjeno  u Hrvatskoj izdvaja se po tome što omogućuje sveukupnu integraciju pojedinih sustava u e-zdravstvo na nacionalnoj razini.

Pritom, Danska i Finska imaju regionalnu pristup, Danska ima jedina nacionalni e-Recept, međutim nijedna druga funkcionalnost ne radi na nacionalnoj razini niti je dosegla istu razinu informatiziranosti, Različite platforme, različite funkcionalnosti, nedostatak zajedničke strategije i komunikacija između državnog menadžmenta uzrok je da ne vide kako napraviti korak naprijed, bolnice nisu međusobno povezane.

Pritom nisu povezane s primarnom zdravstvenom zaštitom, ali niti kako što smo već spomenuli među sobom. Ono što ih razlikuje od nas je da nemaju financijskih problema što se tiče proračuna za e-Zdravstvo, ali im nedostatak konsenzusa onemogućuje daljnju informatizaciju zdravstvenog sustava.

Finska je u istoj situaciji kao i Danska što se tiče budžeta i nemogućnosti međusobnog dogovora, te niti jednu funkcionalnost nemaju na nacionalnoj razini već je sve iscjepkano na lokalnim i regionalnim razinama, nemaju niti zajedničku strategiju i koordinacije između državnih tijela zaduženih za informatizaciju.