Pad mreže „ugasio“ KBC Osijek

Velike probleme u radu informatičkog sustava Kliničkog bolničkog centra Osijek uzrokovao je pad i prestanak rada preklopnika odnosno switcheva potvrdio je za ICTbusiness.info zamjenik ravnatelja KBC Osijek Vlatko Kopić. Prema njegovim riječima problemi su otklonjeni i sada sustav normalno funkcionira. On ističe kako nije bio problem na softverskom već isključivo na hardverskom dijelu odnosno na mrežnim sustavima.

Prema dostupnim informacijama pad usmjernika uzrokovao je nedostupnost internetske povezivosti što je rezultiralo da je KBC Osijek ostao odsječen od centralnog zdravstvenog sustava (CEZIH) u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Budući da nije bilo mogućnosti pristupa CEZIH-u, zbog pada interneta, KBC Osijek nije bio u mogućnosti pružati usluge svojim pacijentima u obimu u kojem se željelo. Čak su jedno vrijeme na računalima u Wordu pisali nalaze zbog već spomenutih problema s internetskim linkovima i spajanjem na CEZIH.

Ovog puta je KBC Osijek imao veliku problema s internetskim vezama, odnosno padom dijela interne računalne mreže i njezine preopterećenosti, a ne kao što je to nedavno bio slučaj zbog problema s bolničkim informacijskim sustavom (BIS).

Podsjetimo, kako je ICTbusiness.info pisao KBC Osijek imao je velikih problema sa svojim bolničkim informacijskim sustavom. Od početka listopada prošle godine Klinički bolnički centar Osijek radi na novom softveru. Nakon što su tijekom protekle četiri godine koristili Cuspisov bolnički informatički sustav, za koji im je licenca istekla s prvim danom listopada, prebacili su se na rješenju tvrtke IN2. Bila bi to uobičajena vijest da se iza ove ne vuku 'repovi'. Naime, tada nam je direktor Cuspisa Vinko Kojundžić kazao kako smatra natječaj o javnoj nabavi nije proveden u skladu sa zakonom, dok iz osječkog KBC-a tvrde kako dosad puno stvari nisu mogli raditi automatski što im je stvaralo dodatne troškove.

U listopadu prošle godine zamjenik ravnatelja KBC-a Osijek Vlatko Kopić izjavio je na konferenciji za medije kako nisu bili zadovoljni Cuspisovim sustavom jer on nije imao modul za fakturiranje računa. On procjenjuje da je zbog toga na participacijama u prvih devet mjeseci ove godine izgubljeno preko 600 tisuća kuna. Kopić je dodao i kako im je jedan od važnijih sustava, povlačenje tzv. crvenih uputnica, bio na samo tri posto, dok je u ostalim zdravstvenim ustanovama on na 98 posto. "Zbog tih se problema sve moralo unositi ručno te su se pojavljivali prekovremeni sati koje je trebalo platiti", tvrdi Kopić i dodaje kako nije bila uvedena ni baza lijekova pa se nije moglo bilježiti fakturiranje.

Iz KBC-a kažu kako su se odlučili na kupnju sustava za fakturiranje sukladno propisima o javnoj nabavi te uz potporu resornog ministarstva. Osječka je bolnica tako od ponedjeljka ujutro bila bez informatičkog sustava no već istog poslijepodneva je u funkciju stavljen sustav tvrtke IN2.

Na početku je KBC Osijek kako bi pokrpao ovakvu situaciju s Cuspisom dobio na poklon 500 licenci, o čemu je ICTbusiness.info pisao. Naime, Cuspisom uopće nisu bili zadovoljni. U ožujku ove godine donesena je odluka u pregovaračkom postupku bez prethodne objave za održavanje BIS-a koji je dobio IN2. Prema dostupnoj dokumentaciji, koja je u posjedu ICTbusiness.info, vrijednost ugovora o održavanju je 1,566 milijuna kuna. U odluci o odabiru stoji bog zaštite isključivih autorskih prava, uključujući i prava intelektualnog vlasništva originalnog proizvođaća programskog rješenja IBlS-a implementiranog u poslovni sustav KBC-a Osijek, sukladno članku 135. ZJN 2016. naručitelj je uputio Poziv za dostavu inicijalne ponude jedinom autoriziranom subjektu na tržištu i proizvođaču programskog rješenja odnosno IN2.

U ovom slučaju riječ je o održavanju BIS-, ali i svih pripadajućih servisa kao što su e-naručivanje, e-liste čekanja, e-uputnica, ali i billing modula odnosno modula koji se koristi za naplatu usluga. Novi ugovor sastoji se od osnovnog održavanja što uključuje korektivno održavanje te zakonske izmjene i nove verzije softvera, ali i dodatno održavanje na zahtjev korisnika kao što su dorade, izmjene, izrade specifičnih dijelova sustava, preventivno, savjetovanje, dodatna edukacija, integracije s vanjskim sustavima i sve ostalo na zahtjev korisnika. Dodatno održavanje u iznosu od 1200 radnih sati godišnje. Sveukupno osnovno i dodatno košta navedenih 1,566 milijuna kuna s PDV-om.