Kvantnu fiziku rijeki razumiju, pa čak i najbolja računala na tržištu. Stoga, rješenje za takvu situaciju jesu kvantna računala, barem ako je vjerovati znanstvenicima iz Googlea, s Harvarda, Lawrence Berkeley National Laboratories...
Dosad su uz "super rashlađene" kvantne krugove uspjeli predvidjeti razne kemijske reakcije, što dovodi do boljih solarnih ploča, baterija, fleksibilne elektronike i mnogih drugih stvari koje znače napredak na svim razinama. Ali, da bi se potpuno ispunio potencijal, potrebna su ipak kvantna računala, a njih još uvijek nema na vidiku. Optimistične prognoze kažu da će stići do 2020., ali one realnije ipak pokazuju da prije 2025. neće biti ništa po ovom pitanju.
Tko bi rekao tako nešto s obzirom da je cijela priča s kvantnim računalima počela još 1981. na jednoj konferenciji koju su organizirali IBM i sveučilište MIT, a osvajač Nobelove nagrade za fiziku Richard Fenynman iznio je svoje teorije vezane uz kvantnno računalstvo i izazvao računalne inženjere da to pretvore u praksu. Eto, na taj izazov još nisu odgovorili. Prvenstveno jer prve prepreke nisu svladane.
Naime, kod klasičnih računala postoje dva stanja - 0 ili 1. Kvantna računala mogu napraviti to da se nađu u oba stanja odjednom, a to se zove "qubits". Također, kod klasičnih računala podaci se mogu šifrirati u "gornjem" ili "donjem" smjeru, a kvantna računala to mogu u svim smjerovima, što znatno ubrzava procese.
A da bi se napravio znatniji pomak treba početi i raditi na tome da klasični silicijski čipovi počnu umjesto "bitova" raditi s "qubitsima". Jer, upravo su silicijski čipovi ključni u ovoj priči stoga što njihov dizajn u potpunosti odgovara razvoju kvantnih računala zbog kvalitete, broja tranzistora na njima i stabilnosti koju nude.
Treba na kraju znati i da su kvantna računala različita od ostalih jer tradicionalna računala su zasnovana na tranzistorima, iako su ultimativno i svi tranzistori zasnovani na kvantnomehaničkim efektima. Neke računarske arhitekture kao što su optička računala koje mogu koristiti klasičnu superpoziciju elektromagnetskih valova, ali bez specifičnih kvantnomehaničkih resursa kao što je povezanost, ne dijele potencijal za računskim ubrzavanjima kvantnih računala.
Sve skupa zvuči poprilično apstraktno jer zasad to i jest...
Intel je izgradio najveći svjetski neuromorfni sustav kodnog naziva Hala Point. Ovaj veliki neuromorfni sustav, prvobitno postavljen u Sandia National Laboratories, koristi Intelov procesor Loihi 2, ima za cilj podržati istraživanja za buduću umjetnu inteligenciju inspiriranu mozgom
Kolokacija servera poznata je praksa smještanja servera u vanjski data centar, umjesto u vlastiti prostor. Nudi niz prednosti za tvrtke svih veličina jer znatno smanjuje složenost i trošak povezan s održavanjem servera
Bank of Nova Scotia odabrala je Google Cloud za podršku svojim rastućim digitalnim operacijama, utirući put upotrebi generativne umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.
