Klaster je platforma za povezivanje i suradnju različitih subjekata s ciljem unapređenja konkurentnosti u ICT sektoru Republike Hrvatske, ističe Hrvoje Strepački iz Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT-a te dodaje kako je osnivačka skupština Klastera održana je u lipnju 2013. godine u Zagrebu, a članovi su ugledni poslovni subjekti i institucije iz poslovnog, privatnog i javnog sektora, znanstveno-istraživačke zajednice, profesionalnih i poslovnih udruženja.
Pri osmišljavanju i izradi nove industrijske strategije, Republika Hrvatska je po prvi puta među ključne industrijske grane uključila informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), pojašnjava Strepački i dodaje da je ICT sektor u svijetu prepoznat kao važan pokretač održivog gospodarskog razvoja i kao jedan od ključnih elemenata u stvaranju proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti.
„Glavna obilježja ICT industrije su visoka inovativnost i stalni tehnološki napredak, a kao prvi svoj zadatak HKK ICT sektora imao je donošenje i usvajanje Strateških smjernica za razvoj ICT sektora. Dokument je osmišljen i usuglašen s Ministarstvo gospodarstva te usvojen od strane Skupštine klastera. Kao takav, osnova je za sve daljnje aktivnosti klastera“, ističe Strepački.
Prema njegovim riječima opći cilj ICT sektora, kao horizontalne industrijske grane, je razvoj tehnološke infrastrukture te unaprjeđenje proizvoda i usluga u visokotehnološkim i tradicionalnim sektorima radi povećanja standarda i kvalitete života hrvatskih građana i Europe u cjelini.
„Slobodno se može reći da je ICT sektor i njegovo jačanje kroz istraživanje, jačanje ICT infrastrukture, tehnološki razvoj, primjene inovacije te umrežavanje ICT sektora s ostalim sektorima ključni element koji će omogućiti razvoj Hrvatske i provođenje strategije 'Europa 2020'. Hrvatski klaster konkurentnosti ICT sektora danas broji 34 člana, od toga 20 subjekata iz privatnog sektora, 3 subjekta iz javnog sektora, 3 profesionalne organizacije ili udruge, te 8 subjekata iz znanstveno-istraživačke domene“, ističe Strepački.
Prema njegovim riječima umrežavanjem različitih zainteresiranih sudionika na provedbi različitih projekata želi se olakšati pristup financiranju te doprinijeti jačanju konkurentnosti poslovnih subjekata, povećanju zaposlenosti i konkurentnosti ICT industrije, a klaster predstavlja veliki potencijal, rast i razvoj, ne samo kroz suradnju subjekata unutar ICT industrije već i kroz sinergije s ostalim industrijskim granama.
Konkretni projekti, kroz koje se trebaju realizirati prioritetna područja razvoja ICT sektora, zapravo su smisao cijele priče. Na žalost, zbog još uvijek nedovoljno dobro definiranih procesa oko realizacije financiranja projekata od nacionalnog interesa s preporukom klastera, primjetna je suzdržanost članica kod prijavljivanja projektnih ideja, objašnjava Strepački i dodaje da su do sada imali samo jedan takav projekt koji je usvojila Skupština, a radi se o ideji izgradnje centra kompetencija za pametne gradove, čiji je nositelj grad Rijeka.
„Unutar samog klastera dosta se raspravljalo o samoj konkurentnosti, koja je i u nazivu klastera. Na samom početku je otvoreno pitanje koju konkurentnost želimo ojačati: konkurentnost ICT sektora među ostalim sektorima unutar Hrvatske ili pak konkurentnost hrvatskog ICT-ja na međunarodnom tržištu. Naravno da bi idealno bilo adresirati oba smjera. Kao prvo, logičnim nam se činilo harmonizirati ICT zajednicu. Ideja nije bila samo naša već se kroz neke prve kontakte vidjelo da i kod ostalih ICT udruga koje djeluju postoje slična razmišljanja. Ta inicijativa je rezultirala prvim zajedničkim nastupom hrvatske ICT zajednice na jednom međunarodnom sajmu, CEBIT u Istanbulu prošle godine. Taj nastup realiziran je uz zajednički napor Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva, ICT sekcije Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge nezavisnih izvoznika softvera (CISEX) te Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT sektora. Dio izloženog materijala na tom sajmu je i svojevrstan katalog relevantnih ICT rješenja domaće proizvodnje koja, po nama, mogu biti interesantna i konkurentna na inozemnom tržištu. Po pitanju konkurentnosti prema van, HKK ICT sektora bi se volio profilirati kao primarna točka za kontakt i u tom pogledu već vidimo da smo prepoznati. Do sada smo imali određene bilateralne kontakte sa sličnim klasterskim udruženjima iz Latvije, Estonije, Srbije, Francuske i Poljske. Naravno da u tim kontaktima i dalje držimo uključene i sve ostale, ranije spomenute, domaće ICT udruge“, ističe Strepački.
Ipak za mnoge je klaster stvorio bojazan da će biti rivalstva, no Strepački napominje kako se uvijek se može govoriti o rivalstvu, no to ne vuče za sobom nužno negativan kontekst.
„Ako nam je cilj rast konkurentnosti, onda je svaki novi ICT projekt, bez obzira tko ga realizirao, pozitivan korak u tom smjeru i, po meni, samo može potaknuti konkurenciju na novi iskorak. Naravno, nije uvijek lako staviti jedan opći interes ispred osobnog, tako da se na nekim primjerima mogao primijetiti oprez kod nekih članica, posebno iz dijela gospodarstva. No, to je normalno i zato je potrebno raditi i dalje na povezivanju i podsjećanju na prioritetna područja razvoja samog sektora“, kazuje Strepački.
Trenutno djeluje dvanaest klastera konkurentnosti, a nama iz ICT domene odmah je bilo jasno da kao jedan horizontalni sektor najveću vrijednost ostvarujemo primjenom u ostalim industrijama, tvrdi Strepački i dodaje da se potkraj prošle godine pojavila inicijativa Ministarstva gospodarstva za održavanjem ICT Summita, kao prirodni partner predložili smo usmjeravanje ideje tog događanja upravo u smjeru suradnje i umrežavanja među industrijama.
Prvi ICT Summit održan je u studenom prošle godine u Osijeku. U organizaciji su uz Ministarstvo gospodarstva, Agenciju za investicije i konkurentnost, sudjelovali HKK ICT sektora i HUP ICT udruga, a fokus je stavljen na one grane industrije koje su relevantne za regiju u kojoj je skup održan: prehrambeno-prerađivačku industriju, drvno-prerađivačku, te kontinentalni turizam. Ideja je bila pomoći svima izaći iz vlastitih okvira i doći do novih ideja, stvaranja novih vrijednosti i, u konačnici, rješenja nekih tekućih problema kroz primjenu ICT-ja“, objašnjava Strepački.
Koji su preduvjeti dobrog funkcioniranja klastera pogotovo u IT-u?
Govorim ovdje prvenstveno iz perspektive klastera konkurentnosti, koje je potrebno razlikovati od poslovnih klastera. Klasteri konkurentnosti, na način kako su trenutno zamišljeni kod nas trebali bi podržati strategije gospodarskog razvitka Republike Hrvatske, te prateće operativne planove. Ta podrška se realizira kroz konkretne projekte.
Dakle, primarni preduvjet iz perspektive ICT sektora je da imate definirane i usuglašene barem Industrijsku strategiju, Strategiju pametne specijalizacije, Strategiju e-Hrvatske, s pripadajućim operativnim i akcijskim planovima. Mislim da je već velika stvar što je ICT identificiran kao sektor, bez obzira na svoju horizontalnu prirodu. No, bez obzira na tu horizontalnu prirodu za sam ICT postoje dodatne mogućnosti i potencijali.
Naime, ICT je u Industrijskoj strategiji postavljen kao horizontalna (transverzalna mjera) koja će pomoći svima i to je dobro. No, ono što je opasnost da se ICT ne postavi i kao samostalna djelatnost jer stvarno bi bilo šteta da se zanemare postojeći potencijali koji postoje u ljudima, opremi, znanju pa i proizvodima koji nastaju u Hrvatskoj, a tu imamo i odgovarajuće gospodarske subjekte koji, ako se ostave samo u ovoj transverzalnoj djelatnosti, neće dobiti svoj vlastiti prostor za daljnji razvoj.
Želio bih ispred HKK ICT sektora pokrenuti inicijativa da se ICT osim transverzalno gleda i samostojeće jer to je područje u kojem postoje sve gore navedene kategorije i parametri za uspjeh. Ako ostanemo samo u transverzali onda dajemo snažan vjetar u leđa uvoznoj industriji za preprodaju hardvera i gotovih rješenja koja ćemo prilagođavati za pojedine potrebne primjene.
Za unaprjeđenja ICT sektora definirano je šest prioritetnih područja, koja se isprepliću i međusobno potpomažu. Tih šest područja su:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i primjene inovacija
2. Modernizacija poduzeća i tehnoloških procesa
3. Izgradnja društva kroz razvoj ICT-a
4. Lakši pristup financiranju
5. Jačanje ljudskih resursa za razvoj i primjenu ICT-a
6. Razvoj konkurentnog tržišta
Intel je izgradio najveći svjetski neuromorfni sustav kodnog naziva Hala Point. Ovaj veliki neuromorfni sustav, prvobitno postavljen u Sandia National Laboratories, koristi Intelov procesor Loihi 2, ima za cilj podržati istraživanja za buduću umjetnu inteligenciju inspiriranu mozgom
Kolokacija servera poznata je praksa smještanja servera u vanjski data centar, umjesto u vlastiti prostor. Nudi niz prednosti za tvrtke svih veličina jer znatno smanjuje složenost i trošak povezan s održavanjem servera
Bank of Nova Scotia odabrala je Google Cloud za podršku svojim rastućim digitalnim operacijama, utirući put upotrebi generativne umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.
