Cloud postaje uobičajen kao Internet

Ovogodišnji Oracle Cloud day u Zagrebu iskoristili smo za razgovor s Januszom Naklickim potpredsjednikom u Oraclu za srednju, istočnu Europu i CIS zemlje koji ističe kako će javne usluge u oblaku postati jednako uobičajene kao i Internet.

On napominje kako digitalna transformacija poslovanja zasnovana na računarstvu u oblaku zaista predstavlja revoluciju u izgradnji i korištenju IT sustava i dodaje dljuč za razumijevanje ovog procesa koncept "digitalne komunikacije", tj. omogućavanje bolje poslovne interakcije zahvaljujući povezivanju ljudi, lokacija i stvari.

Koje su ključne tehnologije i rješenja za kupce na tržištu?

Informacijska tehnologija danas napreduje toliko brzo da nova tehnološka postignuća i proizvodi namijenjeni krajnjim korisnicima izlaze gotovo svaki dan. Oracle najveću važnost pridaje dinamičnom rastu računarstva u oblaku koje se više ne smatra jednim od "IT trendova", već se doživljava kao potpuno prirodni fenomen koji se sve više i sve brže usvaja u svijetu poslovnog IT-a. Analize koje je provelo Oracle pokazuju da tržište servisnih usluga u oblaku raste otprilike 5 puta brže od ulaganja u tradicionalne sustave. Predviđamo da će kroz nekoliko godina javne usluge u oblaku postati jednako uobičajene kao i Internet. Cloud pruža korisnicima ogromne prednosti, ne samo u vidu nižih troškova već i u smislu vremena potrebnog za implementaciju te gledajući sigurnost podataka. Dodatno, usluge u oblaku uvijek su ažurirane i predstavljaju zadnju riječ tehnologije te osiguravaju vrlo brz povrat ulaganja i veliku prednost u odnosu na konkurenciju.

Kako Oracle vidi budućnost razvoja tehnologija?

Danas se IT razvoj fokusira na pružanje najboljeg mogućeg iskustva kupaca. To potvrđuje i istraživanje koje je proveo IDC a prema kojem je poboljšanje zadovoljstva kupaca prioritet za gotovo 60% ispitanih tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi. Ovakvom stavu pridonose i same moderne tehnologije, koje su sve povezane s modelom računalstva u oblaku. Primjeri koji potvrđuju ovu tezu uključuju primjerice korištenje podataka s društvenih mreža u IT sustavima, nove metode pristupa koje se uglavnom temelje na mobilnim uređajima, poslovnu analitiku u stvarnom vremenu (uključujući Big Data) koja je lako dostupna svakom korisniku, korištenje interneta stvari (IoT) za pribavljanje preciznih podataka za upravljanje i kontrolu poslovnih procesa ili pak integraciju strojnog učenja i umjetne inteligencije u poslovne aplikacije.

Možete li usporediti hrvatsko tržište s drugim tržištima u regiji, te sa zemljama srednje i istočne Europi i Europskom unijom?

Prema IDC-evom  istraživanju, u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje Adriatic regije u 2016. godini bilježimo blagi rast potrošnje u segmentu IT usluga i softwarea no opet to je osjetno niže od zemalja srednje i istočne Europe poput Češke i Poljske koje u istom razdoblju ostvaruju znatno snažniji rast potrošnje posebice u segmentu rješenja poput Big Data, IoT i sl. Imajući u vidu trendove koji utječu na digitalnu transformaciju u Hrvatskoj u posljednje vrijeme, vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti bilježiti slične rezultate i rast potrošnje IT usluga kao i u spomenutim CEE zemljama.

Već spomenuti IDC je, za Oracle, nedavno proveo i istraživanje o razini usvajanja suvremenih digitalnih tehnologija na području srednje i istočne Europe.  Rezultati pokazuju da jedna trećina ispitanih tvrtki već koristi poslovna rješenja u oblaku, a 39 %  tvrtki ih planira implementirati ili ozbiljno razmatra mogućnost njihove implementacije. Među ispitanim tvrtkama a koje imaju od 250 do 1.000 zaposlenika, 40 % ih već koristi cloud tehnologije. Nadalje, gotovo polovica kompanija s više od 2.500 zaposlenika i 41 % kompanija sa od 1.000 do 2.500 zaposlenika planira implementirati ovu tehnologiju. Treba naglasiti kako stopa prihvaćanja novih rješenja značajno ovisi o industriji. Najveći interes za oblak dolazi iz sektora komunalnih usluga, u kojem čak 59 % kompanija planira koristiti digitalne tehnologije ili barem razmatra ovu mogućnost. Ostale industrije koje su sklone bržem usvajanju cloud tehnologije uključuju primjerice sektor financija (47 %) te javni sektor, uključujući obrazovanje i zdravstvo (42 %). U maloprodaji postotak zainteresiranih tvrtki iznosi 40 %, a u telekomunikacijskom sektoru 34 %. Što se tiče digitalne transformacije, tvrtke srednje i istočne Europe i dalje zaostaju za zapadnom Europom, gdje čak 80 % kompanija koje posluju na globalnoj razini namjerava pokrenuti ovakve procese do kraja 2017. godine.

Cloud rješenja i digitalna transformacija su gotovo mantre, svi o tome pričaju. Koje je vaše mišljenje o tim temama?

Digitalna transformacija poslovanja zasnovana na računarstvu u oblaku zaista predstavlja revoluciju u izgradnji i korištenju IT sustava. Iz perspektive Oraclea, digitalni pristup temelji se na sljedećim stupovima i to brzo uvođenje inovacija na svim razinama, korištenje širokog raspona podataka iz više izvora, implementacija ideja koje potječu iz svih poslovnih odjela, brza uspostava novih poslovnih modela, suradnja, dijeljenje podataka i zajednički razvoj rješenja u digitalnom okruženju.

Ključ za razumijevanje ovog procesa je koncept "digitalne komunikacije", tj. omogućavanje bolje poslovne interakcije zahvaljujući povezivanju ljudi, lokacija i stvari. U povezanom poduzeću sve usluge mogu glatko međusobno komunicirati u stvarnom vremenu, bez obzira na lokaciju, podržani kanal i korištene izvore podataka. Mi u Oracleu vjerujemo da će sposobnost jednostavnog povezivanja aplikacija i izvora podataka kroz okruženje na lokaciji, u oblaku ili putem mobilnih uređaja (uključujući sve veći broj pametnih uređaja) biti ključna za uvođenje inovacija i poboljšanje korisničkog doživljaja.

Vidite li promjenu u industriji zbog IoT-a, virtualne stvarnosti (VR), proširene stvarnosti (AR)...?

Pojava novih digitalnih tehnologija, poput Interneta stvari, VR-a ili umjetne inteligencije, temeljno je redefinirala industriju te je omogućila poslovanje s novim, ranije nedostupnim mogućnostima. Izvješće tvrtke McKinsey Consulting navodi kako: "Digitalnost fundamentalno mijenja konkurentnost  u mnogim sektorima. Omogućuje novim sudionicima da dolaze s neočekivanih izvora. Stoga, svaka tvrtka treba očekivati ​​iznenadnu pojavu potpuno novih konkurenata a jednako tako treba očekivati i da tradicionalne granice između industrija počinju nestajati.

Ovo doista već vidimo  primjerice u telekomunikacijskom sektoru, gdje se te kompanije uključuju u trgovinu električne energije, potom u bankarskom sustavu gdje banke svojim korisnicima nude turističke aranžmane dok se s druge strane putničke agencije uključuju u domenu pružanja osiguranja. Slična se pojava vidi u maloprodaji jer primjerice danas možemo kupiti hladnjak u salonu  računala a prijenosno računalo u trgovini kućanskih aparata. Postoje brojni primjeri koji dokazuju kako su tvrtke u nastajanju u potpunosti preokrenule i ukinule tradicionalne poslovne modele, upravo zahvaljujući digitalizaciji. Neke od njih koriste takozvane metode "zaobilaznice" (bypasses), koje se sastoje u zaobilaženju klasičnih, uspostavljenih poslovnih procesa. Primjeri za ovu praksu uključuju pojavu 3D pisača koji je potpuno promijenio tradicionalni proces proizvodnje ili bitcoin valute, koja zaobilazi međunarodne financijske institucije. Postoje i tvrtke koje se mogu natjecati na tradicionalnim tržištima isključivo zahvaljujući obradi informacija, bez posjedovanja bilo kakvih fiksnih sredstava. Tipični primjeri za to su tvrtke koje nude usluge po modelu "ekonomije dijeljenja“ (sharing economy), kao što su Airbnb (najam nekretnina), TaskRabbit (pružanje manjih usluga u kućanstvu) ili SnapGoods (razmjena dobara).