Bugarski parlament izglasao je amandmane za Zakon o elektronskoj upravi, kojim se sva državna tijela obvezuju koristiti softver otvorenog koda, napisan od strane javnog sektora. Time se izbjegavaju utjecaji „treće strane“ i omogućavaju viša razina neovisnosti i neutralnosti javnog sektora, ali i državnih tijela.
- Svaki softver koji će Vlada koristiti mora biti dostupan i vidljiv apsolutno svima. Uostalom, financiran je od strane poreznih obveznika i oni bi morali imati koristiti od njega - kazao je Božidar Božanov, savjetnik zamjenika bugarskog premijera.
Pametan je to pristup i trebao bi biti smjernica svim vladama svijeta, ne samo da bi porezni obveznici imali pristup softveru, već i zato što se na taj način povećava sigurnost. Jer, stručnjaci sad mogu bez ikakvih problema pratiti rad i uočiti eventualne nepravilnosti te reagirati na njih.
Trenutno Sjedinjene Američke Države, Brazil i Norveška koriste softver otvorenog koda za djelić svog rada, ali ne i za sve. No, Bugarska bi mogla biti primjer svima njima da naprave pokoji korak prema naprijed i promjene situaciju na bolje te uklone monopole koji mogu vladati na tržištu. Kao, primjerice, hrvatskom, gdje vlada monopol jedne kompanije i toliko je pustio korijenje da će trebati godine i godine da se situacija promijeni na bolje. Zato je fascinantno da Bugari, koje se uvijek kroz stereotipe i predrasude prikazuje korumpiranima, čine nešto ovako značajno.
To čak nije uspjelo ni Nijemcima na nižim razinama. Primjerice, gradska uprava njemačkog grada Münchena najavila je u rujnu 2014. godine da u potpunosti prelazi na Linux, ali se nakon eksperimentiranja ipak vratila na Windows operativne sustave već mjesec dana kasnije. Ponajviše je razlog tome slabija produktivnost zaposlenika, koji se nikako nisu mogli naviknuti na novi operativni sustav.
Bugari su mislili na sve, osigurali edukacije, laku tranziciju i groz nekoliko mjeseci vidjet ćemo kako im sve skupa polazi za rukom.
Xiaomi je predstavio Xring O3, novi procesor za pametne telefone razvijen unutar tvrtke, nastavljajući nastojanja da smanji ovisnost o vanjskim dobavljačima čipova. Taj potez ujedno pokazuje ambiciju kineskog proizvođača da ojača položaj u izrazito konkurentnim segmentima pametnih telefona višeg cjenovnog razreda i uređaja s preklopnim zaslonom.
Dvadeset godina Infobipa nije samo obljetnica jedne hrvatske tehnološke kompanije, nego rijedak primjer poslovnog puta na kojem je tvrtka iz Vodnjana izgradila globalnu komunikacijsku infrastrukturu, razvila vlastitu tehnologiju i došla do faze u kojoj se njezin daljnji rast sve više veže uz umjetnu inteligenciju. U razgovoru održanom u Vodnjanu povodom obilježavanja obljetnice, glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić i tehnički direktor Izabel Jelenić govorili su o počecima, pogreškama, kulturi, američkom tržištu, AgentOS-u i promjeni koja dolazi u komunikaciji između kompanija i korisnika.
Proširenje ponude dolazi u vrijeme rasta potražnje za memorijskim rješenjima i sustavima za pohranu podataka visokih performansi, potaknutog razvojem infrastrukture umjetne inteligencije, rubnog računalstva i drugih inteligentnih sustava.
