Znatan rast vrijednosti robnog izvoza u 2014. godini

Prema podacima DZS-a, rast izvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio je u kunama 9,3% (u eurima nešto manjih 8,4%). To je relativno visoka stopa s obzirom da je rast obujma globalne robne razmjene, prema podacima MMF-a, znatno usporen u odnosu na pretkrizno razdoblje, te je za prošlu godinu procjenjen na oko 3,8%, u odnosu na stope od oko 8% u pretkriznom razdoblju, a relativno je visoka i u odnosu na ostale članice EU.

Naime, prema raspoloživim podacima, za prvih deset mjeseci Hrvatska je ostvarila najveću stopu rasta izvoza na godišnjoj razini, a slijedilo ju je samo nekoliko „tranzicijskih“ članica EU; Češka, Poljska, Rumunjska i Slovenija, čije su se stope rasta izvoza kretale na razini 6-7%.

Nažalost, ovakvo kretanje izvoza u prošloj godini nije bilo posljedica osmišljene ekonomske politike već prije svega posljedica pristupanju Europskoj uniji. Pristupanje je olakšalo pristup tržištu članica EU, ali i povećalo trgovinu robom podrijetlom iz drugih zemalja, što je posebice u prvoj polovini godine, koja se uspoređivala s razdobljem prije pristupanja, znatno povećalo vrijednost izvoza.

Drugu polovinu godine je prije svega obilježio izražen pad cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu što je, s obzirom na znatan udio izvoza naftnih derivata u ukupnom izvozu i znatan udio uvoza sirove nafte u ukupnom uvozu, znatno utjecalo na ostvarena kretanja robne razmjene.

Tako je, uz navedeni rast izvoza, u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci uvoz u kunama povećan za 4,7% pa je iznos robnog deficita na godišnjoj razini smanjen za 1,4%.

Ukratko, najveći rast izvoza je zabilježen kod odjeće, električne energije te strojeva i uređaja, dok je najviše podbacio izvoz brodova te računala i otpadnih materijala.

Kod uvoza je najviše povećan uvoz naftnih derivata, što je posljedica smanjene domaće proizvodnje, odjeće, prehrambenih proizvoda i vozila, što je znatno povezano s pristupanjem u članstvo EU (npr. veliki rast uvoza rabljenih motornih vozila), a najviše smanjen uvoz sirove nafte, kao posljedica pada njezine cijene i smanjene proizvodnje u domaćim rafinerijama.

Promatrano po zemljama u koje se izvozi, najveći se dio porasta izvoza odnosio na članice EU gdje je rast na godišnjoj razini iznosio 11,9%, a značajan je rast izvoza ostvaren i prema članicama CEFTA-e (12,2%). Prema svim ostalim zemljama vrijednost izvoza je smanjena za 3,0%, pri čemu je najveći pad zabilježen kod Maršalovih Otoka u koje su u 2013. godini izvezena četiri broda.

Utjecaj pristupanja u članstvo na robnu razmjenu Hrvatske se, uz ostale faktore koji su utjecali na kretanje robne razmjene, ogledao u povećanju robnog deficita u trgovini s ostalim članicama na godišnjoj razini za 3,3%.

Na razini cijele 2015. godine očekujemo usporavanje rasta vrijednosti izvoza u odnosu na 2014. godinu, dok bi uvoz mogao zabilježiti nastavak umjerenog rasta.

„Rast robnog izvoza tijekom prošle godine relativno je visok, pri čemu je stopa rasta u prvih deset mjeseci najviša među zemljama EU. Na takvo kretanje utjecao je ulazak Hrvatske u EU, odnosno olakšavanje pristupa tržištu njenih članica te povećanje trgovine robom iz dugih zemalja. Na razini cijele 2015. godine očekujemo usporavanje rasta vrijednosti robnog izvoza u odnosu na 2014. godinu, dok bi uvoz mogao zabilježiti nastavak umjerenog rasta.“, komentirao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.