Zeman: Comminus nastavlja s rastom izvoza

Zeman: Comminus nastavlja s rastom izvoza
Dražen Tomić / Tomich Productions

Domaće IT tržište nastavlja s rastom, što je i vidljivo iz analiza ICTbusiness.info koje smo napravili s tvrtkom Bisnode odnosno portalom Poslovna.hr, jer izvoz vrlo snažno raste. Veliku priliku i izazov u izvozu vidi i Matija Zeman, direktor Comminusa koji ističe kako će i ovo biti još jedna dobra godina. On smatra da se može bolje i da je sporost prije svega rezultat  nedostatak državne strategije te nedostatak stvarnih poticaja za investiranje u IT i poticaja za IT branšu općenito.

Danas se na tržištu koriste različiti modeli, tehnologije te znanja koja omogućuju rast. Obzirom da znamo da i male promjene, npr. boje buttona na web shopu mogu povećati konverziju klijenata, elementi bihevioralne ekonomije u sinergiji s analitikom podataka mogu generirati nove i zanimljive rezultate, posebice u područjima marketinga i retaila gdje je izražena digitalna interakcija s krajnjim kupcima, ističe Zeman.

Kakvim ocjenjujete trenutno stanje na hrvatskom tržištu?

ICT sektor u Hrvatskoj bilježi rast zadnjih par godina. Predviđanja za 2017. godinu također su obećavajuća, ali nažalost sve se odvija sporo u odnosu na potencijal, ali i  prednosti koje  IT rješenja donose. Uzrok tome je dobrim dijelom nedostatak državne strategije te nedostatak stvarnih poticaja za investiranje u IT i poticaja za IT branšu općenito. Vjerujem da će u jednom segmentu pritisak GDPR-a krajem ove i početkom iduće godine pojačati ulaganja, unatoč očitom nerazumijevanju i nespremnosti na izazov koji GDPR mnogima donosi.

Koliko ste orijentirani prema izvozu i zašto?

Comminus 80 posto svojih prihoda već nekoliko godina generira izvozom svojih rješenja i usluga te smo pretežno orijentirani prema zapadnim tržištima. Poduzeće je i osnovano na tim temeljima jer je prvi posao bila izrada arhitekture globalnog data huba DWS-a, Deutsche Bank. Naša najveća izvozna tržišta su Njemačka i Velika Britanija. Orijentacija prema stranim tržištima dolazi prije svega od činjenice da su ta tržišta mnogo veća od Hrvatske te samim time imaju veći potencijal, a osim toga, informatizacija, automatizacija, digitalna transformacija i sve tehnološke inovacije znatno su brže prihvaćene i brže se primjenjuju na stranim, zapadnoeuropskim tržištima. Isto tako, činjenica je da nam je poslovanje na tim tržištima znatno pomoglo u doba krize.

Postoje li razlike u korisničkim zahtjevima između domaćih i stranih korisnika?

Da, postoje, ali to pripisujemo činjenici da je strano tržište ranije prepoznalo mogućnosti i potencijal tehnoloških rješenja. Zrelost zapadnoeuropskog tržišta se manifestira i u njihovoj spremnosti na investiranje u kvalitetnu pripremu projekta. Kvalitetna priprema projekta podrazumijeva detaljnu specifikaciju korisničkih zahtjeva što može uključivati i savjetovanje korisnika o tehnološkim mogućnostima i mogućnostima optimizacije poslovnog procesa.  U svakom slučaju, osim jasno definiranih zahtjeva od strane korisnika, potrebno je prepoznati i razumjeti i one „skrivene“ potrebe, ali isto tako korisnicima omogućiti fleksibilnost u promjeni prioriteta tijekom projekta. Comminus za to ima dediciran tim poslovnih analitičara koji rade detaljnu analizu i specifikaciju zahtjeva u suradnji sa korisnikom. Na neki način, poslovni analitičari su spona između poslovnog i tehničkog dijela. Dobro razumijevanje korisničkih zahtjeva i fleksibilnost najbitnije su za kvalitetnu implementaciju IT rješenja.

Koji su to ključne tehnologije, rješenja koja korisnici danas traže a koje vi radite?

Unatoč činjenici da se u današnje vrijeme pojavljuju novi tehnološki koncepti, vidimo da se i dalje dobar dio poslovanja, kako u inozemstvu tako i kod nas, radi 'na ruke' umjesto da se primjene tehnološka rješenja koja mogu ubrzati posao i smanjiti troškove. Čak i kada pričamo o klasičnim rješenjima iz našeg portfelja kao što je poslovno izvještavanje ili razvoj specifičnih poslovnih rješenja, snažna potreba postoji i danas. Ipak, vani se traže i neke naprednije funkcionalnosti u takvim sustavima, kao sto je primjena machine learning-a i prediktivnih modela koji su toliko napredovali da u mnogim poslovnim granama mogu biti bolji, brži i točniji od čovjeka. Također, vani se dosta traže i modernije tehnologije i usluge, od blockchain-a, preko big data-e do data science-a, koje ponekad i nemaju jasnu poslovnu korist ali pokazuju interes za investiranje kako bi klijent ostvario prednost u borbi s konkurencijom.

Što korisnici danas očekuju kada je riječ o IT rješenjima?

Svi korisnici bez obzira na tržište, prije svega očekuju da će primjenom nekog IT rješenja ostvariti konkurentsku prednost, dostupnost uvijek i otkuda god požele svim najnovijim informacijama, pojednostavljen poslovni proces, smanjenje manualnog rada te, naravno, brz povrat ulaganja. Također, u našem segmentu implementacije tailor made rješenja, očekuje se visoka kvaliteta i točnost isporuke, koju ostvarujemo primjenom ALM procesa u razvoju ali i korištenjem agilnih metoda razvoja. Također, vidimo da sve više korisnici žele imati rješenja koja ih razlikuju od konkurencije, daju im dodatnu vrijednost, omogućuju tržišnu prednost te se otvaraju za nove ideje i koncepte koji mogu uvesti disrupciju na njihovom tržištu i time im omogućiti nove poslovne modele i revenue streamove. Isto tako, klijenti danas stavljaju dosta fokusa na izgled korisničkog sučelja, jednostavnost upotrebe, frictionless dizajn, kao i mogućnosti dvosmjerne komunikacije s krajnjim korisnicima sustava.

Svi danas govore o data scienceu, podacima, big data, bihevioralnoj ekonomiji, kakvim vi vidite razvoj?

Sve navedeno predstavlja veliki potencijal za daljnji razvoj IT-a ali i ekonomije općenito. Comminus već ima oformljen tim za Data Science. Data Science predstavlja set izuzetno zahtjevnih vještina kojima rijetko može dobro vladati jedna osoba. Upravo zbog toga, u Comminusu postoji tim ljudi koji pojedinačno imaju znanja statistike, matematike, analitičkih vještina, programiranja ali i ekonomskih znanja. Sve skupa zapravo zahtjeva cross functional timove ljudi koji su sposobni sagledati širu sliku i dobro se nadopunjavati. Osim toga, danas sve više koristimo i bihevioralne komponente u analitici kako bi smo egzaktnim brojkama dodali ljudski faktor koji nije tako egzaktan i stavili ih u pravi kontekst. Obzirom da znamo da i male promjene, npr. boje buttona na web shopu mogu povećati konverziju klijenata, elementi bihevioralne ekonomije u sinergiji s analitikom podataka mogu generirati nove i zanimljive rezultate, posebice u područjima marketinga i retaila gdje je izražena digitalna interakcija s krajnjim kupcima.