Yahoo je započeo proces aukcije svog portfelja internetskih patenata u kojem se nalazi približno tri tisuće patenata koje su spremni prodati najboljem ponuđaču. Očekuje se kako će kupac za ovaj vrlo vrijedan paket izdvojiti više od milijarde dolara, odnosno preko 880 milijuna eura.
Dnevni list The Wall Street Journal u svom večernjem izdanju od utorka donosi podatak kako će Yahoo sredinom ovog mjeseca početi prikupljati preliminarne ponude te da je o tomu već izvijestio potencijalno zainteresirane kupce. Za taj su posao angažirali tvrtku „Black Stone IP“, inače stručnjake u prodaji patenata koja će voditi cijelu aukciju.
U vijesti stoji kako su iz Yahooa izjavili da ova aukcija predstavlja jedinstvenu priliku za tvrtke koje rade u internet industriji jer sada mogu u jednom potezu doći do iznimno vrijednog portfelja internetskih patenata na jednom mjestu.
"Zainteresirane kompanije sada imaju priliku kupiti neke od pionirskih patenata koji su osnova današnjeg interneta, a ponajprije se to odnosi na dijelove vezane uz pretraživanje interneta i oglašavanje na webu, navode iz Yahooa. To je potvrdilo nagađanja da će se u paketu vjerojatno naći i originalni patenti koji su udarili temelje pretraživanju interneta.
Vijest je objavljena samo dan nakon što je Verizon navodno dao ponudu od tri milijarde dolara u drugom krugu preuzimanja Yahooovog internetskog dijela poslovanja. Prema pisanju The Wall Street Journala američki telekomunikacijski gigant u cijelom poslu nije zainteresiran za patente pa je i to razlog zašto ih je Yahoo odlučio ponuditi na dražbi.
Iako je Verizon, kako se sada čini, najbliži preuzimanju Yahooa, nije jedini koji želi kupiti tu tvrtku. Interes su pokazale još neke velike privatne tvrtke kao što su TPG i Verizonov veliki rival na telekomunikacijskom tržištu u SAD-u AT&T.
Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.
Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.
Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.
