Više od 200 000 građana ulaže u investicijske fondove

Više od 200 000 građana ulaže u investicijske fondove

Foto: Fotolia

Tijekom 2016. godine više od 10 tisuća novih građana počelo je ulagati i štedjeti u investicijskim fondovima te njihov ukupni broj na kraju prošle godine iznosi preko 200 tisuća. Također, imovina građana uložena u investicijske fondove lani je narasla više od 20 posto, te je na kraju godine iznosila preko 8 milijardi kuna.

Ukupna imovina svih investicijskih fondova u RH na kraju 2016. godine iznosi 21,5 milijardi kuna (rast od 28,5%), od čega UCITS 18,5 milijardi (rast od 33%), a AIF 3 milijarde (rast od 5,5%).

„Tržište kapitala jedan je od osnovnih stupova osobne štednje koji u RH još nije dovoljno zastupljen. Primjerice, u SAD-u više od 40% kućanstava ima dio osobne financijske imovine uloženo na tržište kapitala, bilo izravno ili neizravno kroz instrumente kao što su investicijski fondovi. Za ulagatelje investicijski su fondovi gotovo idealan financijski instrument za pristup štednji i ulaganju na tržištu kapitala. Izuzetna reguliranost i transparentnost poslovanja i upravljanja fondovima, redoviti izvještaji s cjelokupnim informacija prije i poslije kupnje udjela te sama detaljna dokumentacija fondova nude građanima dodatnu zaštitu i sigurnost. Samo ulaganje na tržištima kapitala nije bez rizika, ali zato pravilna raspodjela ukupnih osobnih financijskih sredstava po klasama imovine od depozita do novčanih, obvezničkih, mješovitih i dioničkih fondova nudi razumno upravljanje tim rizicima“, rekao je predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK Hrvoje Krstulović dodajući kako je trend ulaganja građana u investicijske fondove tijekom 2016. godine vrlo pozitivan kako po broju građana (preko 5% građana RH ulaže u fondove) tako i po imovini koju imaju u fondovima, preko 8 milijardi kuna na kraju 2016. godine.

Investicijski fondovi omogućuju građanima jednostavan, transparentan i fleksibilan pristup tržištu kapitala te omogućuju upravljanje sredstvima ulagatelja uz brojne pogodnosti: mogućnost ulaganja i štednje već od 100 kuna mjesečno; izuzetno transparentan prikaz troškova, rizičnosti i strukture samog ulaganja; jednostavan i brz postupak kupnje i prodaje udjela; profesionalno upravljanje sredstvima; diversifikaciju ulaganja na veći broj pojedinačnih financijskih instrumenata; dostupnost svih potrebnih informacija u pratećim dokumentima fonda te veliku mogućnost izbora.

U Hrvatskoj postoji cijela paleta otvorenih investicijskih fondova (trenutno preko 90 UCITS fondova) koji zadovoljavaju široki spektar potreba građana za ulaganjem i štednjom, odnosno imaju različite investicijske ciljeve i strategije. Pored navedenih postoji i preko 30 AIF fondova namijenjenih profesionalnim ulagateljima sa posebnim ciljevima i rokovima ulaganja.

Još iz kategorije

Velika borba u HDZ-u – zbog Ubera

Velika borba u HDZ-u – zbog Ubera

21.06.2017. komentiraj

I dok s jedne strane u Uberu očekuju promjenu zakonske regulative vezane uz prijevoz putnika koji bi napokon u potpunosti dopustio vožnju njihovim partner vozačima u najjačoj stranci HDZ-u odvija se velika unutarnja borba zbog upravo takve zakonske regulative odnosno najavljenih promjena zakona, potvrđeno nam je iz nekoliko izvora iz samog HDZ-a.

Sedamdeset posto Hrvata smatra da siva ekonomija ograničava rast

Sedamdeset posto Hrvata smatra da siva ekonomija ograničava rast

21.06.2017. komentiraj

Većina Hrvata (87%) se slaže da se Vlada mora boriti protiv sive ekonomije, a njih 77% smatra da građani trebaju podržati njezina nastojanja, rezultati su ispitivanja javnog mnijenja o stavovima hrvatskih građana prema sivoj ekonomiji koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Ipsos.

EU kreće u obračun s problemom korištenja poreznih oaza za izbjegavanje plaćanja poreza

EU kreće u obračun s problemom korištenja poreznih oaza za izbjegavanje plaćanja poreza

21.06.2017. komentiraj

Europska unija više ne želi ostavljati nimalo prostora kompanijama da izbjegavaju plaćanje poreza korištenjem offshore rješenja (hrv., porezna oaza), koje im uvelike umanjuju izdavanja, ali i čine direktnu štetu za proračun zemalja u samoj Europskoj uniji. Upravo zato stiće novi paket regulativa i zakona koji će se boriti s ovim problemom.