Izmjenama i dopunama navedenog pravilnika prvenstveno su se nastojale definirati situacije iz čl. 20. st. 5. Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 71/14, 118/14 i 154/14) po kojem poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom (vanjskom pravnom ili fizičkom osobom) kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, objašnjavaju iz ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Dakle, intencija je da te poslove poslodavac obavlja sam ili putem svojih ovlaštenika, što je sukladno čl. 7. toč. 1. Direktive Vijeća o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu 89/391/EEZ, pojašnjavaju u ministarstvu.
Termin „obavljanje poslova zaštite na radu“ isključivo podrazumijeva poslove unutrašnjeg nadzora nad provedbom zaštite na radu, a ne neke druge poslove koje će „mali“ poslodavci (primjerice ispitivanja radne opreme, ispitivanja u radnom okolišu) morati prepustiti vanjskim ovlaštenim osobama, tvrde u ministarstvu i dodaju da je naime, opće je poznato da poslodavac odnosno njegovo stručno osoblje najbolje poznaje vlastite procese rada pa tako i rizike po sigurnost i zdravlje radnika koji proizlaze iz tih procesa rada.
„Na taj način osiguran je kontinuirani nadzor nad provedbom zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te su omogućene brze reakcije u smislu poduzimanja određenih korektivnih mjera odnosno otklanjanja nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. S druge strane, smanjeni su i troškovi poslodavcima koji bi nastali zbog ugovaranja tih poslova s vanjskim ovlaštenim osobama.Čl. 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslove zaštite na radu (NN, br. 43/15) utvrđeni su kriteriji za „male“ poslodavce (do uključivo 49 radnika) pod kojima poslodavac ili njegov ovlaštenik mogu sami obavljati poslove zaštite na radu. Jedan od kriterija je da je poslodavac odnosno njegov ovlaštenik stekao potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom redovnog školovanja“, kažu u ministarstvu na upit ICTbusiness.info. Cijena osnovnog ispita je 800 kuna, a ako treba i posebni dio ukupno 1200 kuna.
Dakle, kriteriji nisu strogi i većina „malih poslodavaca“ će moći ispuniti te kriterije ili će svog odabranog radnika (ovlaštenika), s najmanjom srednjom stručnom spremom, uputiti na polaganje općeg dijela stručnog ispita pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, kazuju u ministarstvu i zaključuju da ukoliko poslodavac, obzirom na strukturu stručne spreme svojih radnika, nije u mogućnosti ispuniti kriterije ugovorit će obavljanje tih poslova s ovlaštenom vanjskom osobom.
SoftBank Group pokrenuo je međunarodnu prodaju deset milijardi američkih dolara i jedne milijarde eura senior neosiguranih obveznica, prvenstveno za uplatu treće tranše dodatnog ulaganja u OpenAI. Prema uvjetima izdanja, tranša od deset milijardi dolara treba biti zaključena do 1. listopada. Izdanje bi zamijenilo mostni kredit istog dolarskog iznosa koji je ranije osigurao kratkoročnu likvidnost za transakciju.
AMD je prvi put nakratko premašio tržišnu kapitalizaciju od bilijun dolara, nakon što je dionica porasla do rekordnih 613,92 dolara. Poslijepodne je bila oko devet posto viša, na približno 610 dolara, što je tvrtku držalo blizu te granice. AMD je time postao četvrti američki proizvođač poluvodiča koji je dosegnuo bilijun dolara, nakon Nvidije, Broadcoma i Microna.
Digitalna transformacija tijekom posljednjeg desetljeća prošla je put od razvojne ambicije i teme poslovnih strategija do infrastrukture bez koje suvremene organizacije praktički više ne mogu funkcionirati. U takvom okruženju više nije dovoljno papirnati postupak jednostavno preseliti na ekran. Ključno je kako povezati digitalne proizvode, procese i podatke tako da korisnik dobije jednostavniju uslugu, a sustav pritom ostane siguran i održiv. „Danas više ne pričamo konkretno o digitalnoj transformaciji, možda o nekoj digitalnoj eksploziji bez koje više ni ne živimo“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Sektora za digitalna rješenja u Fini.
