Izmjenama i dopunama navedenog pravilnika prvenstveno su se nastojale definirati situacije iz čl. 20. st. 5. Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 71/14, 118/14 i 154/14) po kojem poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom (vanjskom pravnom ili fizičkom osobom) kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, objašnjavaju iz ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Dakle, intencija je da te poslove poslodavac obavlja sam ili putem svojih ovlaštenika, što je sukladno čl. 7. toč. 1. Direktive Vijeća o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu 89/391/EEZ, pojašnjavaju u ministarstvu.
Termin „obavljanje poslova zaštite na radu“ isključivo podrazumijeva poslove unutrašnjeg nadzora nad provedbom zaštite na radu, a ne neke druge poslove koje će „mali“ poslodavci (primjerice ispitivanja radne opreme, ispitivanja u radnom okolišu) morati prepustiti vanjskim ovlaštenim osobama, tvrde u ministarstvu i dodaju da je naime, opće je poznato da poslodavac odnosno njegovo stručno osoblje najbolje poznaje vlastite procese rada pa tako i rizike po sigurnost i zdravlje radnika koji proizlaze iz tih procesa rada.
„Na taj način osiguran je kontinuirani nadzor nad provedbom zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te su omogućene brze reakcije u smislu poduzimanja određenih korektivnih mjera odnosno otklanjanja nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. S druge strane, smanjeni su i troškovi poslodavcima koji bi nastali zbog ugovaranja tih poslova s vanjskim ovlaštenim osobama.Čl. 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslove zaštite na radu (NN, br. 43/15) utvrđeni su kriteriji za „male“ poslodavce (do uključivo 49 radnika) pod kojima poslodavac ili njegov ovlaštenik mogu sami obavljati poslove zaštite na radu. Jedan od kriterija je da je poslodavac odnosno njegov ovlaštenik stekao potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom redovnog školovanja“, kažu u ministarstvu na upit ICTbusiness.info. Cijena osnovnog ispita je 800 kuna, a ako treba i posebni dio ukupno 1200 kuna.
Dakle, kriteriji nisu strogi i većina „malih poslodavaca“ će moći ispuniti te kriterije ili će svog odabranog radnika (ovlaštenika), s najmanjom srednjom stručnom spremom, uputiti na polaganje općeg dijela stručnog ispita pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, kazuju u ministarstvu i zaključuju da ukoliko poslodavac, obzirom na strukturu stručne spreme svojih radnika, nije u mogućnosti ispuniti kriterije ugovorit će obavljanje tih poslova s ovlaštenom vanjskom osobom.
Analiza TOP 100 tvrtki prema visini neto plaće u 2025. godini pokazuje jedan od najzanimljivijih presjeka hrvatskog ICT tržišta, jer ne mjeri veličinu prihoda, broj zaposlenih ili tržišnu masu, nego razinu prosječne isplaćene neto plaće u promatranim djelatnostima segmenta računala. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvat je definiran prema pretežitom NKD-u tvrtki. Upravo zato ovaj poredak treba čitati kao pokazatelj pozicije znanja, specijalizacije, strukture zaposlenih i poslovnih modela, ali i kao upozorenje da visoka prosječna neto plaća kod manjih subjekata može biti rezultat vrlo specifične vlasničke, kadrovske ili projektne strukture.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje rast ukupnog broja tvrtki, ali i vrlo jasnu razliku između nekoliko velikih poslodavaca i široke baze malih poduzetnika. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu su TOP 100 najboljih tvrtki prema broju zaposlenih u segmentu računala. Na vrhu ljestvice nalazi se IBM Hrvatska s 411 zaposlenih, čime zadržava poziciju najvećeg poslodavca u ovoj skupini, iako je broj zaposlenih smanjen u odnosu na 443 u 2024. i 457 u 2023. godini. Drugo mjesto drži M SAN Grupa s 217 zaposlenih, odnosno 29 manje nego godinu prije, ali i dalje znatno više nego 2021. kada je imala 143 zaposlenih. Treći je ALTPRO s 200 zaposlenih, gotovo na istoj razini kao 2024., kada je imao 201 zaposlenog, ali osjetno iznad 139 zaposlenih iz 2021. godine.
Uvoz računalnog segmenta hrvatskog ICT tržišta u 2025. godini još jednom potvrđuje da je riječ o izrazito koncentriranom dijelu industrije, u kojem nekoliko najvećih kompanija nosi najveći dio ukupne vrijednosti. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. U fokusu su TOP 100 tvrtki po vrijednosti uvoza, a posebno se u tekstu predstavljaju najboljih TOP 10 tvrtki iz tablice prema ostvarenom uvozu u 2025. godini.
