Umjetna inteligencija (AI) kod nekih kao što je Elon Musk budi negativne konotacije, posebno iz razloga što može nadmašiti čovjeka i samim time zamijeniti poslove koje obavlja. Ali, u praksi zasad nije tako, AI nudi priliku i otvara radna mjesta, što se zorno vidi iz činjenice da su zahvaljujući njoj nastala tri posla koja prije nisu postojala.
Naime, riječ je o radnim mjestima koja se tiču modelara informacija (eng., information modelers), stratezima za pojašnjavanje (eng., explainability strategists) i menadžerima za usklađivanje etičnosti (eng., ethics compliance managers). Svi ti novi poslovi novog imena neko će vrijeme teško biti prevedeni na adekvatan način, ali kad se uhoda cijela AI priča, govorit će se o njima kao o bilo kojem drugom poslu koji je danas aktualan i raširen.
Zadaće svakog od ta tri mjesta su jasne već ih samog imena. Modelari informacija zapravo su svojevrsni treneri, koji će pomoći da AI shvati ljudske karakteristike i bolje ih oponaša. To će moći kroz interakciju s ljudima, koji su im zapravo model ponašanja. Dakle, oni će modelirati informacije na adekvatan način te pomoći da AI bude što ljudskija.
Stratezi za pojašnjavanje su pak zaduženi za "teorijski dio", kao svojevrsni profesori za AI. No, neće podučavati umjetnu inteligenciju već ljude. Oni su kao most između tehnološkog i rukovodećeg dijela. Kad AI postane spremna za implementaciju, stratezi za pojašnjavanje će obaviti svoj dio posla te naučiti sve odgovorne kako raditi s AI, aplikacijama koje dolaze s njom...
Menadžeri za usklađivanje etičnosti zapravo su osobe koje održavaju kompletni sustav. Nakon što je AI prihvatila norme ponašanja, implementirana je i spremna za korištenje, slijedi i treća kategorija u lancu, koja održava situacija u okvirima dozvoljenog. To znači da će održavati situaciju u kojoj AI jest alat koji nam pomaže u svakodnevici, a ne alat koji bi se moglo iskorištavati da čini nešto neetično.
Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.
