Japanska Toshiba u velikim je problemima, većima nego što se isprva mislilo! Objavili su godišnji minus od 6,2 milijarde američkih dolara! Uistinu teška situacija, posebno jer se mislilo da će rezovi i uštede učiniti nešto pozitivno od kompanije, no to se nije dogodilo.
Kad je u prosincu prošle godine objavljeno da se Toshiba nalazi 4,5 milijardi dolara u minusu, industrija je bila u nevjerici. Otkaze je dobilo 7800 ljudi od 200 tisuća ukupno zaposlenih na globalnoj razini, poslovanje senzora prodano je Sonyju za 166,5 milijuna dolara, uz obvezu preuzimanja 1100 zaposlenih, zaustavljena je proizvodnja komercijalnih laptopa i krenulo se s kompletnim restrukturiranjem. Nije pomoglo, barem na prvu.
A za sve je krivo prethodno vodstvo kompanije. Varali su na financijskim izvješćima i još u trećem kvartalu prošle godine navodili da se Toshiba nalazi 1,2 milijardi dolara u plusu. Pokazalo se da je to prevara i zbog toga su otjerani izvršni direktor (CEO) Hisao Tanaka i svi njegovi bliski pomoćnici. Naknadno su i podignute tužbe protiv njih te se sve još uvijek vodi na sudu.
Dokaz je to što se može dogoditi uz nesavjesno vođenje posla onih u samoj vrhuški kompanije. Tisuće bez posla, narušen imidž jedne od najprepoznatljivijih kompanija u svijetu tehnologije i u konačnici, budućnost je potpuno nejasna. Sigurno jest da je teška, barem kratkoročno, a ukoliko se sve i sredi, nije baš najjasnije hoće li Toshiba imati ikad moć kao prije ovog skandala.
Stoga, radi se ubrzanim koracima na prvotnim rješenjima i uz sve rezove i uštede, planira se spajanje PC poslovanja s Fujitsu i Vaio, što bi smanjilo dodatno troškove, ali i vjerojatno povećalo prodaju. No možda se dogodi i ono najgore, prodaja nekom većem.
- Razmatramo sve opcije - kratko je komentirao takvu mogućnost predsjednik Masashi Muromachi.
Digitalni suverenitet dugo je zvučao kao politički slogan. Umjetna inteligencija pretvorila ga je u infrastrukturno pitanje. Država koja nema računalni kapacitet ovisi o onome tko ga ima. Država koja nema dovoljno energije za podatkovne centre ovisi o mreži, uvozu i tržištu. Država čiji se podaci nalaze u platformi iz koje je teško izaći ima formalno vlasništvo, ali ograničenu operativnu slobodu.
Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.
Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.
