Google posluje baš kao i sve velike kompanije, od onoga što donosi najviše novca živi i razvija se na drugim poljima kako bi pronašao neku novu "zlatnu koku". No, istraživanja unutar same kompanije nisu dovoljna da stigne rezultat pa treba ulagati u preuzimanja drugih kompanija ili tek razvijenih startupova, pri čemu treba znati da će neki biti promašaj, a neki pun pogodak.
Ta tematika preuzimanja pojavila se ponovno s potvrdom da će Google za 1,1 milijardi dolara kupiti HTC-ov odjel koji proizvodi Pixel, a usput i preuzima i svih dvije tisuće zaposlenih. Odmah su se analitičari sjetili debakla s Mtorolom, kupljenom u kolovozu 2011. za 12,5 milijardi američkih dolara, što je ujedno i najskuplje preuzimanje od strane Googlea. Samo dvije godine kasnije, Motorola je prodana Lenovu za samo 2,94 milijarde dolara.
Nakon njega slijedi Nest, preuzet za 3,2 milijarde dolara, a tek će se pokazati s dolaskom pametnih kuća može li ispuniti potencijal. Kad je preuzet u siječnju 2014. odmah se znalo da je to dugoročno ulaganje. DoubleClick je također bilo dugoročno ulaganje u travnju 2007., ali tih 3,1 milijardi dolara se itekako isplatilo.
YouTube je vjerojatno najpoznatiji posao obavljen od strane Googlea. Pruezet u listopadu 2006. za 1,65 milijardi dolara danas je jedno od glavnih odredišta na internetu i odavno se isplatio. Waze je također bio isplativ posao, sklopljen u lipnju 2013. za 1,3 milijardi dolara. AdMob je bio priprema za mobilno oglašavanje, zato Google ne žali zbog uloženih 750 milijuna dolara u preuzimanje te kompanije u studenom 2009.
U principu, Google rijetko griješi, ali kad pogriješi, onda je to uistinu bombastično, što se vidjelo na primjeru Motorole.
Abysalto je nakon prve godine poslovanja u fazi u kojoj se početno spajanje mora pretvoriti u održiv rast i jasniji tržišni nastup. Kompanija je nastala iz tri tvrtke, kulturno se povezala i sada se priprema za širenje proizvoda i izlazak na strana tržišta. Željko Tandarić, predsjednik Uprave Abysalta, opisuje tu prvu godinu kao razdoblje učenja, povezivanja timova i postavljanja temelja za sljedeću etapu.
Hrvatska IT industrija posljednjih je nekoliko godina često govorila o krizi, usporavanju i promjenama tržišnih uvjeta. Ivan Bešlić iz udruge Unit Croatia i suosnivač Sofascorea smatra da je središnja tema danas ipak drukčija. Umjesto krize, industrija sve više govori o transformaciji koju donosi umjetna inteligencija. AI za njega nije tehnologija koja tek dolazi, nego stvarnost koja već mijenja način rada kompanija, očekivanja klijenata i odnos prema javnim politikama.
Burra je nastala kao odgovor na pitanje može li se regionalni sektor IT usluga okrupniti bez gubitka poduzetničke energije kompanija koje su ga izgradile. Iako je prvi korak napravljen u Hrvatskoj, ambicija platforme od početka nije bila ograničena na domaće tržište. Sven Marušić, CEO Burre, objašnjava da je cilj stvoriti širu platformu za jugoistočnu Europu, s primarnim tržišnim fokusom na zapadnu Europu i Sjedinjene Američke Države.
