Google posluje baš kao i sve velike kompanije, od onoga što donosi najviše novca živi i razvija se na drugim poljima kako bi pronašao neku novu "zlatnu koku". No, istraživanja unutar same kompanije nisu dovoljna da stigne rezultat pa treba ulagati u preuzimanja drugih kompanija ili tek razvijenih startupova, pri čemu treba znati da će neki biti promašaj, a neki pun pogodak.
Ta tematika preuzimanja pojavila se ponovno s potvrdom da će Google za 1,1 milijardi dolara kupiti HTC-ov odjel koji proizvodi Pixel, a usput i preuzima i svih dvije tisuće zaposlenih. Odmah su se analitičari sjetili debakla s Mtorolom, kupljenom u kolovozu 2011. za 12,5 milijardi američkih dolara, što je ujedno i najskuplje preuzimanje od strane Googlea. Samo dvije godine kasnije, Motorola je prodana Lenovu za samo 2,94 milijarde dolara.
Nakon njega slijedi Nest, preuzet za 3,2 milijarde dolara, a tek će se pokazati s dolaskom pametnih kuća može li ispuniti potencijal. Kad je preuzet u siječnju 2014. odmah se znalo da je to dugoročno ulaganje. DoubleClick je također bilo dugoročno ulaganje u travnju 2007., ali tih 3,1 milijardi dolara se itekako isplatilo.
YouTube je vjerojatno najpoznatiji posao obavljen od strane Googlea. Pruezet u listopadu 2006. za 1,65 milijardi dolara danas je jedno od glavnih odredišta na internetu i odavno se isplatio. Waze je također bio isplativ posao, sklopljen u lipnju 2013. za 1,3 milijardi dolara. AdMob je bio priprema za mobilno oglašavanje, zato Google ne žali zbog uloženih 750 milijuna dolara u preuzimanje te kompanije u studenom 2009.
U principu, Google rijetko griješi, ali kad pogriješi, onda je to uistinu bombastično, što se vidjelo na primjeru Motorole.
Span Grupa u prvoj je polovici 2026. ostvarila snažan rast prihoda, ali su ulaganja u širenje poslovanja i međunarodnu ekspanziju, zajedno s promjenom strukture poslovanja, istodobno znatno pritisnula profitabilnost. Prema objavljenim nerevidiranim poslovnim rezultatima, ukupni prihodi Grupe dosegnuli su 141,2 milijuna eura, što je 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi također su povećani 20 posto, sa 116,9 na 140,1 milijun eura.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini po broju aktivnih tvrtki pokazuje dvije vrlo jasne karakteristike: snažnu dominaciju softverskog dijela sektora i izrazitu prevlast mikro poduzetništva. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno iz sustava Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća isključivo aktivne tvrtke. Ukupno je u promatranim NKD djelatnostima evidentirano 9.374 aktivnih ICT poduzetnika, od čega za 8.489 tvrtki postoji podatak o zaposlenima, dok ih je 885, odnosno 9,44 posto, bez tog podatka u izvornim podacima. Ukupan broj tvrtki uključivo i one u stečaju ili likvidaciji, neaktivne je 14.882 tvrtke.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali uz jasne znakove postupnog usporavanja nakon iznimno snažnog ciklusa koji je obilježio razdoblje od 2021. do 2024. godine. Ukupna novostvorena vrijednost sektora dosegnula je 4,07 milijardi eura, čime je prvi put premašena razina od četiri milijarde eura i potvrđena jedna od ključnih strukturnih činjenica domaće ekonomije: ICT više nije samo tehnološka potpora drugim industrijama, nego jedan od glavnih stvaratelja nove vrijednosti. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje kako je sektor u pet godina povećao novostvorenu vrijednost s 2,33 milijarde eura na 4,07 milijardi eura.
