Google je naviknut biti prvi u svemu čega se primi, barem kad su u pitanju brojke korisnika. No cloud sustavi donijeli su neke nove „struje“ i jedna od najvećih tehnoloških kompanija svijeta ipak mora gledati u leđa Amazonu, Microsoftu i IBM-u. Dakle, tek su na četvrtom mjestu, što je za njih porazno.
Ne samo to, Amazon čini čak 31 posto udjela na tržištu i to je više nego ostalih četiri na listi zajedno! Naime, drugi Microsoft ima devet posto, IBM je na sedam posto, Google na četiri posto i Salesforce također na četiri posto.
Stručnjak John Dinsdale iz Synergy Research Group tvrdi da je to zato jer Google nema dovoljno podatkovnih i mrežnih centara, ali i da se vidi znatno ulaganje na tom području pa će ih do kraja 2017. godine biti 12 novih diljem svijeta. Samim time će Cloud Platform zabilježiti bolje rezultate i biti dostupan u 15 regija diljem svijeta. Primjerice, Amazon je sa svojim Web Services dodtupan u 12 regija, ali u narednih nekoliko godina ih namjeravaraju pokrivati 17.
Sve u svemu, bit će to žestoka bitka na tržištu, bez obzira na deset milijardi dolara, koliko je Google uložio u razvoj Cloud Platform. Nije da drugi sve to mirno gledaju, milijarde ulaže i Amazon te ima u startu ogromnu prednost, a konstantno se širi i Microsoft. Svi oni žele milijarde koje se nude na ovom tržištu.
Razdoblje od 2022. do 2026. donijelo je veliku promjenu u strukturi telekomunikacijskih ulaganja. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT Grupe, softver, cloud platforme i automatizacija danas imaju znatno važniju ulogu nego prije nekoliko godina. Gašenje 3G mreža oslobodilo je spektar za modernije tehnologije, a jezgrene mreže prelaze prema cloud-native arhitekturi. Kontejneri, mikroservisi i Kubernetes postaju temelj za puni potencijal 5G Standalone mreža.
Novi AI Innovation Lab prvi je Kyndrylov laboratorij takve vrste unutar Europske unije i dio je šire mreže koju kompanija već razvija u Liverpoolu i Dallasu. U Luksemburgu će naglasak biti na agentskoj umjetnoj inteligenciji, odnosno sustavima koji mogu izvršavati složenije poslovne zadatke i koordinirati niz aktivnosti uz manju potrebu za izravnim ljudskim upravljanjem.
Velik dio digitalne države počiva na informacijskim sustavima koji su nastajali godinama, često prije današnjih zahtjeva za interoperabilnošću i razmjenom podataka u stvarnom vremenu. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, modernizacija se gotovo nikada ne odvija na praznom terenu. Postojeći sustavi moraju nastaviti raditi dok se istodobno mijenjaju podatkovni modeli, sučelja, infrastruktura i poslovni procesi. Zbog toga stare platforme i nedokumentirana sučelja nisu samo tehnički problem.
