Hrvatska udruga poslodavaca političkim strankama i koalicijama koje izlaze na parlamentarne izbore ponovno je javno uputila pitanja vezana uz rješavanje problema koji ograničavaju mogućnosti gospodarskog rasta i ukupnog napretka zemlje, na koja traži konkretne odgovore.
Na konferenciji za medije predstavnici HUP-a podsjetili su da su uoči prošlih izbora strankama i koalicijama postavili 16 ključnih pitanja temeljenih na najvećim i najvažnijim problemima koje je nužno riješiti da bi gospodarstvo moglo rasti održivo i po većim stopama te da bi se mogla povećati kvaliteta života hrvatskih građana. Na tzv. HUP-ovih 16 stranke su lani dale tek općenite i načelne odgovore. Zbog toga HUP ponavlja svoja pitanja, ali je listu pitanja za ovu prigodu nešto skratio izdvojivši 7 najprioritetnijih.
„Čini se da niti jedna od stranaka i koalicija nema dovoljne kapacitete da bi pripremila adekvatne odgovore na svih 16 problema koje bi nova vlada trebala rješavati ako želi omogućiti stabilan i snažan gospodarski rast. Zato smo izdvojili 7 pitanja za koja smatramo da imaju najveći prioritet i s rješavanjem kojih treba krenuti odmah, od prvoga dana i već u prvoj godini mandata. Ostala pitanja ostaju aktualna, ali s njihovim rješavanjem može se krenuti nešto kasnije, no nikako tek u zadnjoj godini mandata.“, pojasnio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
HUP-ovih 7 prioritetnih problema i pitanja kako ih političke opcije planiraju riješiti su:
„Smatramo da stranke već sada moraju imati jasne odgovore na ova pitanja jer inače opet dolaze nespremne na vlast, a Hrvatska više nema vremena. Sa sadašnjim rastom koji je ovisan o kretanjima na vanjskim tržištima i vrlo lako lomljiv jer ne počiva na čvrstim temeljima, nećemo nadoknaditi zaostatak za drugim zemljama. Ostali smo na začelju Europske unije i još je samo Bugarska iza nas. Time nitko ne bi trebao biti zadovoljan i zato sadašnji rast nekih gospodarskih indikatora ne smije biti izgovor za daljnje neprovođenje reformi. Reforme ostaju prioritet. I treba ih početi provoditi odmah. Ne možemo si priuštiti da se nova vlada opet uhodava i razmišlja što će učiniti ni 100, ni 365, a kamoli još više dana. Stranke se ovih dana nadmeću s vrlo ambicioznim obećanjima, no mi smatramo da ona sama bez akcijskih planova rada koji bi pokazali koliko je realno da će se ta obećanja i ispuniti - ne vrijede ništa.“, poručila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
HUP od stranaka očekuje da uz planove rada za prvih 100 i prvu godinu mandata biračima prije izbora predstave i svoje kandidate za pojedine ministarske pozicije jer o njihovoj kvaliteti i sposobnosti ovisi uspješnost provedbe programa za pojedine resore.
„Istina je da smo izašli iz dugogodišnje krize, ali usprkos tome što si zasluge za to pokušava pripisati politika ona s time gotovo i nije imala nikakve veze. Rast je posljedica veće potražnje na izvoznim tržištima, dobrih turističkih sezona i prije svega restrukturiranja koje je odradio privatni sektor. Najveći doprinos vlade na odlasku nekim boljim pokazateljima, kao što su smanjenje deficita i duga, bio je u tome da uglavnom nije radila ništa. Međutim, cijena višegodišnjeg nečinjenja koju su prakticirale gotovo sve naše vlade u proteklom desetljeću je previsoka. Hrvatska nije samo gospodarski već i demografski devastirana. Postali smo zemlja u kojoj poslodavci ne mogu naći radnike, a nezaposleni posao. Imamo sustav obrazovanja koji je potpuno izoliran od stvarnoga svijeta i trendova na tržištu rada i pravosuđe koje nikome, osim odabranima ne ulijeva povjerenje i sigurnost... Zbog svega toga trebamo odlučnu, hrabru i kompetentnu vladu koja će htjeti i znati promijeniti ovu sliku i od zemlje pune problema učiniti Hrvatsku jednom od prosperitetnijih članica EU.“, zaključila je Deranja.
Glavni direktor HUP-a posebno je istaknuo još jedan važan zahtjev poslodavaca - oživljavanje triparititnog socijalnog dijaloga i istinsko uvažavanje institucije Gospodarsko socijalnog vijeća.
„Prethodne dvije vlade nedopustivo su ignorirale važnost socijalnog dijaloga s poslodavcima i sindikatima. Gospodarsko socijalno vijeće sveli su tek na puko ispunjavanje forme bez istinske volje da kroz njegov rad zajedno s poslodavcima i sindikatima pokušaju kreirati bolja rješenja. Ukoliko ne dođe do suštinske promjene pristupa radu GSV-a poslodavci u njegovu radu nemaju namjeru više sudjelovati“, upozorio je Majetić.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
United Grupa (UG), ostvarila je rekordne financijske rezultate u 2023. godini i to rast od 7 posto kako prihoda tako i dobiti prije kamata oporezivanja, amortizacija i deprecijacije (EBITDA) dosegnuvši 2.791 milijuna eura prihoda, odnosno 988 milijuna eura EBITDA. Uzimajući u obzir prodaju portfelja tornjeva Grupe, iz kolovoza 2023., Grupa je ostvarila usporedivi organski rast EBITDA, u 2023. godini, od 10 posto.
Rezovi za tvrtku, koja je gotovo udvostručila svoj ukupni broj zaposlenih od kraja 2020., samo su posljednji primjer učinaka veće konkurencije i slabije potražnje u sektoru električnih automobila.
