Rudarenje kriptovaluta uobičajeno je u današnje vrijeme, no istovremeno i problematično jer tako nešto čini se prečesto bez znanja vlasnika računala i to zahvaljujući malwareu ili alatima za rudarenje koji „operiraju“ na neželjeni način svima osim onima koji imaju koristi. Posebno se to odnosi na radno okruženje...
Vlasnici kompanija u većini će slučajeva osigurati zaposlenima vrhunska računala, vrhunsku internetsku vezu i samim time uvjete koji su idealni za rudarenje. Upravo zato zaposleni često postavljaju alate za rudarenje na računala i izvlače korist za sebe kroz osam sati, ili koliko su već na poslu. Lukavo, no može se razotkriti.
Primjerice, učinio je to Microsoft prije svih detaljnom analizom softvera u poslovnom okruženju te objavio da 1800 sustava od svih u koje ima uvid "rudari". I to ne na način da je na njih postavljen malware već legitimni alati za rudarenje, što sugerira da su tamo postavljeni svjesno, a ne prevarom. Odnosno, prevara može biti slučaj, ali nije izvedena na način kako hakeri inače rade. Time se "svjetla pozornice" okreću prema zaposlenima. Ili vlasnicima kompanija koji zarađuju na još jednu stranu, što je primamljivo s obzirom da se ne oporezuje.
Također, prema onome što je Microsoft objavio, vidi se da postoji trend rudarenja u poslovnom okruženju. Jer, u rujnu prošle godine rudarilo se kroz stotinjak sustava, u listopadu ih je već bilo oko tri stotine, da bi u studenom prošle godine brojka premašila 1500. Potom se sve skupa malo dovelo u red i brojka sustava u poslovnom okruženju preko kojih se rudari pada ispod tisuću, ali već u siječnju ove godine dosegnula je 1800 sustava.
Rješenje za neželjeno rudarenje jest kroz Microsoft Windows Defender, koji može blokirati alate za rudarenje, odnosno, razotkriti ih. Baš kao što može i trojance koji služe za infiltraciju na računala kako bi se rudarilo preko njih. To je također problem za sebe jer Microsoft bilježi novih 688 tisuće "zaraženih" računala samo u siječnju ove godine.
EBITDA pokazatelj za 2025. godinu potvrđuje da hrvatsko ICT tržište ulazi u zreliju fazu rasta: ukupna EBITDA svih obuhvaćenih 9.374 tvrtki dosegnula je 1,766 milijardi eura, što je 5,3 posto više nego 2024., kada je iznosila 1,678 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i pokazuje da tržište više ne raste skokovito kao u prethodnim godinama, nego ulazi u fazu stabilizacije profitabilnosti nakon nekoliko snažnih ciklusa ulaganja, konsolidacije i rasta prihoda. U razdoblju od 2021. do 2025. ukupna EBITDA tržišta porasla je s 1,127 milijardi na 1,766 milijardi eura, uz CAGR od 11,9 posto, što potvrđuje da je operativna snaga sektora u četiri godine povećana za više od 639 milijuna eura.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali sporijim tempom nego u prethodne tri godine, što pokazuje da sektor ulazi u zreliju fazu nakon razdoblja snažne postpandemijske ekspanzije, ubrzane digitalizacije i velikih investicija u softver, infrastrukturu, podatkovne centre, telekomunikacijske mreže i digitalne usluge. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvaća 9.374 tvrtke razvrstane prema pretežitoj djelatnosti. Ukupni prihodi promatranog ICT tržišta dosegnuli su 8,065 milijardi eura, što je 7,5 posto više nego 2024., kada je tržište iznosilo 7,501 milijardu eura.
Hrvatsko softversko tržište u 2025. godini po broju aktivnih tvrtki pokazuje snažnu širinu, ali i vrlo jasnu koncentraciju u segmentu najmanjih poslovnih subjekata. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu je predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki te širi okvir strukture sektora u kojem one posluju. Dostavljeni skup podataka za segment softvera pokazuje ukupno 8.259 aktivnih tvrtki, od čega 7.466 ima upisan podatak o broju zaposlenih, dok je 793 tvrtki bez tog podatka. To znači da se analiza tržišne strukture može vrlo precizno osloniti na dominantni dio baze, ali istodobno treba imati na umu da gotovo desetina subjekata nema evidentiran broj zaposlenih za 2025. godinu.
