Rudarenje kriptovaluta uobičajeno je u današnje vrijeme, no istovremeno i problematično jer tako nešto čini se prečesto bez znanja vlasnika računala i to zahvaljujući malwareu ili alatima za rudarenje koji „operiraju“ na neželjeni način svima osim onima koji imaju koristi. Posebno se to odnosi na radno okruženje...
Vlasnici kompanija u većini će slučajeva osigurati zaposlenima vrhunska računala, vrhunsku internetsku vezu i samim time uvjete koji su idealni za rudarenje. Upravo zato zaposleni često postavljaju alate za rudarenje na računala i izvlače korist za sebe kroz osam sati, ili koliko su već na poslu. Lukavo, no može se razotkriti.
Primjerice, učinio je to Microsoft prije svih detaljnom analizom softvera u poslovnom okruženju te objavio da 1800 sustava od svih u koje ima uvid "rudari". I to ne na način da je na njih postavljen malware već legitimni alati za rudarenje, što sugerira da su tamo postavljeni svjesno, a ne prevarom. Odnosno, prevara može biti slučaj, ali nije izvedena na način kako hakeri inače rade. Time se "svjetla pozornice" okreću prema zaposlenima. Ili vlasnicima kompanija koji zarađuju na još jednu stranu, što je primamljivo s obzirom da se ne oporezuje.
Također, prema onome što je Microsoft objavio, vidi se da postoji trend rudarenja u poslovnom okruženju. Jer, u rujnu prošle godine rudarilo se kroz stotinjak sustava, u listopadu ih je već bilo oko tri stotine, da bi u studenom prošle godine brojka premašila 1500. Potom se sve skupa malo dovelo u red i brojka sustava u poslovnom okruženju preko kojih se rudari pada ispod tisuću, ali već u siječnju ove godine dosegnula je 1800 sustava.
Rješenje za neželjeno rudarenje jest kroz Microsoft Windows Defender, koji može blokirati alate za rudarenje, odnosno, razotkriti ih. Baš kao što može i trojance koji služe za infiltraciju na računala kako bi se rudarilo preko njih. To je također problem za sebe jer Microsoft bilježi novih 688 tisuće "zaraženih" računala samo u siječnju ove godine.
Podatkovni centri posljednjih su godina iz specijalizirane IT infrastrukture prerasli u jedno od ključnih pitanja digitalne konkurentnosti, energetske politike i podatkovnog suvereniteta. Rast clouda, umjetne inteligencije, elektroničkog poslovanja i regulatornih zahtjeva promijenio je način na koji kompanije i institucije gledaju na lokaciju svojih sustava, dostupnost povezivosti i sigurnost podataka. U takvom okruženju Hrvatska više nije samo malo rubno tržište, nego prostor koji može imati znatno važniju regionalnu ulogu ako uspije povezati energetsku dostupnost, stabilan regulatorni okvir, optičke pravce i profesionalan ekosustav dobavljača.
Umjetna inteligencija ušla je u poslovanje brže nego što su mnoge kompanije i javne institucije stigle razumjeti njezine stvarne posljedice. Više nije riječ samo o novom tehnološkom alatu, nego o promjeni koja zahvaća način donošenja odluka, organizaciju rada, razvoj softvera, korisničku podršku, upravljanje podacima i samu strukturu poslovnih procesa. U Hrvatskoj se AI sve češće koristi, ali se još uvijek prečesto zadržava na razini pojedinačnih alata, eksperimenata i inicijativa koje ne prerastaju u cjelovitu poslovnu transformaciju. Poseban izazov pritom nije samo tehnološki, nego upravljački i obrazovni: organizacije moraju znati što žele postići, kako će mjeriti učinak i tko preuzima odgovornost za rezultate koje AI sustavi proizvode.
SpaceX-xAI, prema izvještajima, aktivno traži dodatne AI compute korisnike nakon dogovora s Anthropicom. Time se Muskove tvrtke sve jasnije pozicioniraju ne samo kao korisnici, nego i kao dobavljači AI infrastrukture.