Rast gospodarstva moguće je bazirati na digitalizaciji i digitalnoj transformaciji, istaknuo je na otvaranju tradicionalnih Dana otvorenih integracija predsjednik Uprave King ICT-a Plamenko Barišić i dodao da u svijetu i Europi se silno ulaže u digitalne tehnologije i transformaciju, pa i u susjedstvu, i ulaganja će biti još veća, a Hrvatska kao da zaobilazi taj trend, što nije dobro i krajnje je vrijeme za jaču suradnju svih u zemlji za digitalno doba.
Prema njegovim riječima King ICT-a je u prošloj godini dosegao prihode na razini 700 milijuna kuna uz rast u odnosu na godinu prije. Pritom je kompanija povećala i broj zaposlenih na 400.
"U Hrvatskoj upravljamo raznim procesima, ali nedovoljno i nismo spremni za promjene, koje se događaju htjeli mi to ili ne. Kada nas netko iz rejting agencija ili svjetskih financijskih institucija prikazuje kao loše u nekim oznakama na to kasno i nedovoljno reagiramo, za razliku od ideoloških pitanja u kojima smo uvijek prvi u reakcijama, i to je situacija različita od ostalih zemalja EU-a gdje su prvo posložili ekonomiju, a onda ideologiju. To se mora promijeniti, nije lako, ali digitalno doba i revolucija donosi brojne prednosti i moramo se ubrzati, upozorio je Barišić.
O stanju na tržištu u Europskoj uniji i to onom digitalnom na Kingovoj konferenciji govorila je Irina Orssich, analitičarka ureda za digitalnu transformaciju pri Europskoj komisiji, koja je istaknula da da digitalizacija radikalno mijenja ekonomiju i društvo te da će uslijed toga, prema prognozama, europska proizvodnja do 2030. porasti 15 do 20 posto, a oko 90 posto svih poslova tražit će nekakve digitalne vještine.
"Digitalne vještine su iznimno važne za digitalno-tehnološku revoluciju koja je već tu, a prosjek u EU je da 35 posto stanovnika nema tih vještina, dok je u Hrvatskoj to nešto više od 40 posto. Područja poput zdravstva i automatizirane vožnje to već koriste, a dobro bi došlo digitalno zdravstvo i na hrvatskim otocima, kao i digitalna poljoprivreda, koja primjerice može pospješiti proizvodnju rajčica u Hrvatskoj“, istaknula je Orssich. Uz to, prema njezinim riječima Europska komisija već je sada pokreula razne incijative i to njih 46 koje obuhvaćaju najrazličitija područja i kojima je cilj osigurati jedinstveno digitalno tržište. Među njima se nalaze područja kao što su roaming, porezi na e-trgovinu, kibernetička sigurnost, geo blocking, ali i zaštita osobnih podataka.
Iako novi DESI indeks izlazi tek za mjesec i par dana, ona je otkrila neke detalje iz najnovijeg izvješća, ali i ponovila neke prilično poražavajuće podatke. Prema DESI index (Digital economy and society index) Hrvatske se pomaknula za dva mjesta i to s 24 iz 2016. godine na 22. mjesto u 2017. godini u odnosu na svih 28. članica. Zanimljivo je da i dalje hrvatski građani više koriste internet od EU prosjeka, ali i da je na zadnjem mjestu po internetskoj povezivosti i pokrivenosti, koja je trenutno 34 posto, što znači 26. mjesto od 28 članica.
Prema njezinim riječima posebno je poražavajuće da imamo najskuplji brzi pristup internetu ako se u obzir uzima plaća odnosno prihodi stanovništva te da smo napredovali samo 2 posto po pristupnim internetskim brzinama.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
United Grupa (UG), ostvarila je rekordne financijske rezultate u 2023. godini i to rast od 7 posto kako prihoda tako i dobiti prije kamata oporezivanja, amortizacija i deprecijacije (EBITDA) dosegnuvši 2.791 milijuna eura prihoda, odnosno 988 milijuna eura EBITDA. Uzimajući u obzir prodaju portfelja tornjeva Grupe, iz kolovoza 2023., Grupa je ostvarila usporedivi organski rast EBITDA, u 2023. godini, od 10 posto.
Rezovi za tvrtku, koja je gotovo udvostručila svoj ukupni broj zaposlenih od kraja 2020., samo su posljednji primjer učinaka veće konkurencije i slabije potražnje u sektoru električnih automobila.
