Parić: Objedinjena telekom infrastruktura pri kraju

Poslovno planiranje je u tijeku i može se reći da je pri kraju, te očekujemo ubrzo konkretne i detaljnije poslovne planove tvrtke OiV kojoj je posao povjeren, kaže pomoćnik ministra Uprave Darko Parić za e-Hrvatsku na temu objedinjavanja telekomunikacijske infrastrukture u razgovoru za ICTbusiness.info.

Kako sam ističe smjernice plana su predstavljene u prezentaciji koju je izradio CEI u suradnji sa MPPI, MU, HAKOM i CARNet-om, te uz konzultaciju 10-tak telekom operatora i svih državnih tvrtki obuhvaćenih objedinjavanjem te je odabran tzv. upravljački model.

Kada Parić govori o uslugama u sklopu projekta e-Građani ističe da će prve usluge biti više usluge jednosmjernog karaktera u kojem građanin može ostvariti pravo uvida u neke stvari o sebi, a koje vodi država. Nakon toga ćemo razvijanjem samog sustava, a i države, a naročito uvođenjem elektroničke osobne iskaznice tijekom iduće godine početi i s kompleksnijim uslugama koje će moći omogućiti i interakciju građana s državom i mogućnost da građani zbilja mogu obaviti različite poslove kroz ovaj sustav, objašnjava Parić.

Napokon kreće objedinjena telekom infrastruktura. Na koji se način planira upravljanje razvoj i nova izgradnja?

Razgovarali sa svima koji imaju neke veze s projektom i direktne i indirektne kako bi našli najpovoljniji model za sve. Konceptualno to je model u kojem se ne mijenja postojeća vlasnička struktura i  imovina javnih tvrtki (svjetlovodna infrastruktura) ostaje u njihovom vlasništvu, odnosno u vlasništvu države gdje je riječ o koncesiji. Također, upravitelj odlukom Vlade dobiva mandat da objedinjava i upravlja viškom infrastrukture državnih tvrtki i istom odlukom s državnim tvrtkama Upravitelj definira dugoročne međusobne odnose.

Razvoj i nova izgradnja će se planirati tako da je glavni cilj ispuniti ciljeve Digital agende 2020 EU, i to u suradnji OiV-a i svih tvrtki obuhvaćenih objedinjavanjem. Financiranje planiramo iz investicijskog potencijala tvrtke OiV, strukturnih fondova EU, te i različitih modela javno privatnog partnerstva ukoliko bude zainteresiranih za isto.

Na koji će način ona biti ponuđena na tržištu?

Osnovna ideja vodilja objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture je kvalitetno i pametno upravljanje imovinom Republike Hrvatske. Do danas je te infrastrukture izgrađeno oko 8,5 tisuća kilometara po cijeloj Hrvatskoj i uloženo je oko 1,4 milijarde kuna. Također, uzimajući u obzir da je zastupljenost širokopojasnog Interneta danas ispod razine EU, Vlada je odlučila privesti svrsi ovaj neiskorišteni potencijal koji je izgrađen kroz javne tvrtke.  Također još jedna stvar koja ide u prilog ovoj činjenici je i studija koju je načinilo ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture a koja se bavi načinima postizanja ciljeva digitalne agende (100 Mb/s dostupno 50% populacije, te 30Mb/s dostupno 100% populacije) i koja kaže da je potrebno investirati između 7 i 12 milijardi kuna kako bi došlo da znatnijeg porasta zastupljenosti širokopojasnog interneta, a prema dosadašnjem iskustvu država EU, niti jedna država nije doživjela radikalne investicije privatnog sektora u NGA infrastrukturu (NGA - next generation access - mreža nove generacije, tj. optika).

Ovime dolazimo do zaključka da nam nije primarno u fokusa samo tržište elektroničkih komunikacija već i novi i potrebi iskorak u ostvarivanju ciljeva digitalne agende.

Ukratko, najvažnije je to  što će ta objedinjena infrastruktura biti ponuđena po principu „open access“ mreže (jednakog pristupa svih zainteresiranih telekom igrača) i isključivo za veleprodaju. gdje će svi moći ravnopravno koristiti ponuđene potencijale po tržišnim principa, a zadatak upravitelja je da osigura kroz različite projekte ovu infrastrukturu i na mjestima gdje je danas nema i gdje privatni ulagači danas ne nalaze komercijalni interes.

Sve je to preduvjet e-usluga država. Tko će i na koji način biti nositelj toga posla i sto to znaci za građane i poslovne subjekte?

Iako korisnici e-usluga mogu biti i građani i poslovni subjekti i to će vjerojatno u nekoj bližoj budućnosti biti i jedni i drugi, mi danas sa projektom e-Građani se prvenstveno koncentriramo na usluge za građane.

Cilj samog projekta e-Građani je omogućiti građanima da na internetu s javnim sektorom komuniciraju na jednom mjestu, putem portala koji će objediniti informacije o radu Vlade i ministarstava, informacije o javnim uslugama te omogućiti sigurni pristup elektroničkim uslugama korištenjem elektroničkog identiteta posredstvom jedne ili više prihvatljivih vjerodajnica za elektroničku identifikaciju (npr. korisničko ime/zaporka,digitalni certifikat i sl.).

Sam projekt se realizira kroz tri glavne sastavnice, a to su sustav središnjeg državnog portala, s ciljem uspostave internetskog mjesta za javni pristup informacijama, zatim nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (sustav NIAS), s ciljem uspostave sustava za siguran pristup elektroničkim uslugama i sustava osobnog korisničkog pretinca, s ciljem uspostave korisničkog pretinca za pristup osobnim informacijama i podacima, što je nešto kao državni mailbox u kojem će građani moći primati informacije koje im šalje država i preko kojeg će moći komunicirati s državom.

Prva sastavnica ima za cilj postavljanje smjernica, propisivanje standarda i jedinstvenog sustava za upravljanje sadržajem internet stranica tijela državne uprave: Vlade Republike Hrvatske, ureda Vlade Republike Hrvatske, ministarstava, državnih ureda te implementaciju i modernizaciju sadržaja postojećih portala vlada.hr i mojauprava.hr.

Druga sastavnica će omogućiti sigurnu identifikaciju i autentifikaciju korisnika elektroničkih usluga. Sustav NIAS pruža podršku za jedinstvenu prijavu na elektroničke usluge te prosljeđuje minimalni skup atributa (podataka) dovoljnih za jednoznačno utvrđivanje jedinstvenog elektroničkog identiteta korisnika.

Treća sastavnica je Korisnički pretinac koji svakom građaninu omogućava primanje osobnih službenih poruka vezanih za javne usluge, postupke (odnosno njihov tijek) i osobne statuse te njihov pregled, upravljanje i pohranu. Službene poruke generiraju i u Korisnički pretinac dostavljaju e-usluge sustava tijela javnog sektora.

Sve navedeno čini osnovnu infrastrukturu unutar koje planiramo uključiti sva javnopravna tijela (tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti) i oni će biti obvezni koristiti ove komponente, umjesto da razvijaju svoje vlastite.

Koje će usluge biti u sklopu projekta e-Građani? (molim konkretnije o svakoj usluzi)

Što se tiče usluga, u sljedećoj godini planiramo povezati nekoliko desetaka različitih usluga jednostavnijih a poslije i kompliciranijih i naprednih u ovaj sustav. Prve usluge će biti više usluge jednosmjernog karaktera u kojem građanin može ostvariti pravo uvida u neke stvari o sebi, a koje vodi država. Nakon toga ćemo razvijanjem samog sustava, a i države, a naročito uvođenjem elektroničke osobne iskaznice tijekom iduće godine početi i s kompleksnijim uslugama koje će moći omogućiti i interakciju građana s državom i mogućnost da građani zbilja mogu obaviti različite poslove kroz ovaj sustav.

Sam sustav omogućava dvije vrste usluga, prve su one u kojem država građanina samo obavještava da se nešto s njegovim stanjem dogodilo, tipa da mu ističe osobna karta, putovnica, vozačka, da mu je došao račun za komunalne usluge i kako ga može platiti i slično. A drugi tip su elektroničke usluge države koje omogućavaju građanima da zbilja obave nešto prema državi kao da su na šalteru nekog ministarstva, npr da zatraže i dobiju rodni list, zatraže izdavanje putovnice, potvrde o prebivalištu i slično.

Isto paralelno razvoju ovog sustava, planiramo se uključiti u europske projekte kroz koje se realiziraju prekogranične e-usluge, pogotovo sada nakon ulaska u EU. Uz sve to poseban naglasak želimo staviti na korisnički orijentirane usluge što nam je sada moguće, budući da vrlo intenzivno radimo na povezivanju registara što je preduvjet za "državu bez papira". Smatram da je potrebno također naglasiti i zbilja veliku potrebu upravo sređivanja registara, odnosno baza podataka države i omogućiti transparentnu razmjenu informacija među njima što je osnovni preduvjet da možemo raditi bilo što drugo. I na ovom planu radimo intenzivno već godinu i pol dana i sada radimo na izradi zakona koji bi trebao urediti odnose na ovom području. Do sada smo radili organizacijske i tehničke stvari pri uređivanju samih registara, a sada ćemo cijelu tu priču zaokružiti jednim zakonom koji bi trebao urediti kompletno područje.

Gdje smo tu u odnosu na regiju, Europu i svijet?

Nedavno smo u Opatiji imali zajedničku konferenciju s Europskom komisijom o provedbi Digitalne agende za Europu. Tu smo čuli od predstavnika Europske komisije kako Hrvatska u nekim područjima ima rješenja koja nas svrstavaju među najbolje zemlje Europske unije (e-upisi u škole i na fakultete, e-recepti, e-naručivanje...) no gledajući sveukupno, negdje smo oko prosjeka Europske unije. Gledajući regiju, sigurno možemo reći da smo u vrhu, pogotovo zato što imamo integriran pristup, radimo već i na rješenjima i povezivanjem s EU. A s projektima koje provodimo zadnje vrijeme koji idu u smjeru sređivanja i organiziranja svih odnosa s registrima i temeljnim registrima podataka, zatim razvojem sustava e-građanin smatram da ćemo u vrlo skoroj budućnosti napraviti veliki iskoraku ovom podruju.

Sto te usluge znače za funkcioniranje javne vlasti - državna i lokalna samouprava...

S jedne strane osigurava se jednoobraznost i unificiranost komunikacije javne uprave prema građanima na internetu. S druge strane u tehničkom smislu s naše se strane osigurava tehnička podrška za rješenja koje nisu u mogućnosti razviti sve institucije te se provodi standardizacija u pogledu tehničkih rješenja. A s treće strane i ono što je možda i  najbitnije omogućava se građanima da državu i državnu administraciju imaju u svojim domovina, da mogu obaviti različite stvari za koje inače moraju čekati u redu i gubiti vrijeme iz svoje kuće bez odlazaka i dolazaka u administrativna središta. S druge strane isti ti građani mogu transparentno pratiti informacije koje država ima o njima, npr. pratiti lijekove i troškove koja država ima po pojedinom osiguraniku u zdravstvenom sustavu i samim time imamo istovremenu kontrolu države prema građanima, ali i građana prema državi, a to je transparentno i otvoreno društvo kojem težimo u svakom slučaju.

Kakav je plan daljnjeg razvoja tih usluga?

Mi ćemo vrlo skoro predstaviti Program razvoja elektroničkih usluga koji će obuhvatiti smjernice i upute potrebne za ostvarenje projekta e-Građani i unutar kojega će biti obuhvaćena područja unutar kojih želimo e-usluge za građane te planirani rokovi realizacije. A namjera nam je svakako puštanjem u produkciju ovog sustava postići kritičnu mase usluga, ali i korisnika koji će samim time i omogućiti daljnji razvoj i iskorak države u ovom smjeru.

S kojim ste se problemima sreli kod odluke i izgradnje novih usluga, te kada bi one trebale biti dostupne?

Sama odluka je donesena uz suglasnost svih članova Vlade, a prethodno smo je raspravili na Povjerenstvu za koordinaciju informatizacije javnog sektora. U samoj realizaciji projekta do sada je bilo i nadalje će svakako biti različitih problema od kadrovskih, financijskih, organizacijskih i tako dalje. No, ono što je najbitnije je to da se s njima suočavamo i jedan po jedan rješavamo tako da projekt danas ide svojim zacrtanim tokom i dinamikom i može se reći da nema većih problema i da sve institucije koje su za sada uključene u njega uredno i vrlo efikasno rješavaju sve zadatke koji stoje pred njima. Također mislim da je bitno reći da je ovo ekstremno veliki i kompleksan projekt u kojeg je uključeno jako puno različitih institucija, ali da se unatoč tome stvari odvijaju jako dobro i na zadovoljavajući način.

Koje će usluge biti ponuđene poslovnom sektoru?

Kao što sam već rekao ovaj sustav danas ne planiramo za poslovni sektor i on je prvenstveno  namijenjen građanima RH. Ali, sve sastavnice koje su dio ovog sustava se bez ikakvih problema se mogu replicirati i prenamijeniti za poslovni sektor i ista stvar se napraviti i za ovaj dio. S druge strane koliko znam već sada postoji cijeli niz različiti e usluga za poslovni sektor koje bi se kroz ovaj sustav u prvu ruku mogle objediniti i unificirati, a onda raditi i na razvoju novih. U svakom slučaju čim zaživi onako kako treba sustav e-Građanin razgovarat ćemo s kolegama u drugim ministarstvima kako bi cijeli sustav replicirali i dali na korištenje i za poslovni sektor.

Na koji će te način osigurati sigurnost za građane, kako ćemo se sve moći prijavljivati na sustav?

Osnovica sigurnosti je sustav NIAS koji ima ulogu posrednika između krajnjeg korisnika - vlasnika vjerodajnice, odnosno građanina i pružatelja različitih elektroničkih usluga, odnosno države. Njegova osnovna svrha je da obavi autentikaciju svakog tko je uključen u sustav i da garantira drugim dijelovima sustava da se radi o dotičnoj osobi. To je kao kada vas službenik na šalteru pita osobnu iskaznicu kako bi se uvjerio da se zbilja radi o osobi kojom se netko predstavlja. Što se sigurnosti samih podataka tiče, to je apsolutno neupitno i riješeno. Svaki građanin će imati uvida samo u svoje podatke i ništa više, a svi podatci će se i dalje nalaziti na mjestima gdje se nalaze i sada, tj. po različitim bazama podataka različitih ministarstava sukladno zakonu o zaštiti osobnih podataka. Ovaj sustav je samo medij kroz koji građanin ostvaruje pravo i način uvida u svoje osobne podatke koje država vodi o njemu i to je sve. Nitko ni na koji način, uostalom kao i do sada, neće moći ostvariti uvid u tuđe podatke ili one podatke koji mu nisu zakonom dozvoljeni da gleda.

Kolike će to uštede donijeti ne samo u vremenu nego u ubrzanju rada državne i javne uprave, lokalne i područne samouprave?

Mislim da same uštede u ovom slučaju i nisu primarna stvar, ali su svakako poželjna i vrlo dobrodošla. Ono što nam  je fokus je modernizacija javne uprave, iskorak u javnoj upravi u područje u kojem ona još nije bila. A direktne dobiti cijelog ovog sustava je apsolutno ubrzanje svih uključenih administrativnih postupaka, povećano zadovoljstvo ljudi koji koriste sustav i ubrzanje svih procesa, što s druge strane vodi onome o čemu svi pričamo, a to je efikasna javna uprava za građane.