Danas je u Skopju održan Digitalni summit zemalja zapadnog Balkana u organizaciji Inicijative WB6, gdje su predstavljeni rezultati studije „Učinak digitalne transformacije na zapadni Balkan“. Ovo je prva studija jasno usmjerena na digitalizaciju u državama zapadnog Balkana, koja daje jasne analize potencijala koji bi se ostvarili njihovom međusobnom suradnjom, analizu stupnja digitalizacije svake od uključenih država te preporuke za konkretne državne politike koje bi trebalo provoditi.
Studiju je inicirao Deutsche Telekom, uz Odbor za istočnoeuropske gospodarske odnose njemačkog gospodarstva i njemačke savezne vlade, a studija uključuje ostale partnere i telekom operatore.
Najvažniji rezultati studije pokazuju kako bi zajednička digitalna strategija u zemljama WB6 ubrzala nastojanja povezana s integracijom u EU, što uključuje bržu promjenu u smislu vladavine prava, potaknula modernizaciju uprave i društva te pomogla u stvaranju djelotvorne tržišne strukture u regiji.
Regionalna suradnja predstavlja važan stup za uspješnu i održivu digitalnu transformaciju, koja bi ojačala demokraciju, potaknula gospodarski napredak i stvorila otvoreno društvo u regiji. Povećanje indeksa digitalizacije za 10% dovodi do rasta BDP-a za do 1 %, što u kombinaciji s ulaganjima privatnih investitora u infrastrukturu, predstavlja veliku priliku za zemlje i građane zapadnog Balkana za povećanje konkurentnosti, blagostanja, intenzivnije regionalne ekonomske suradnje i kvalitetnijih javnih usluga.
Studiju su predstavili Florian Bieber, direktor Centra za europske studije Sveučilišta u Grazu i Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb. Vizek je autorica Ekonomskog atlasa Hrvatskog Telekoma predstavljenog 2016. godine, koji je pokazao utjecaj ulaganja telekomunikacijskog operatora na socio-ekonomske pokazatelje u Hrvatskoj, poput BDP-a, radnih mjesta i sl. Upravo je taj dokument poslužio kao inicijalni model i za ovu studiju, koja je proširena i dignuta na međunarodnu razinu zapadnog Balkana.
„Rezultati istraživanja ekonomskih učinaka digitalizacije predstavljeni u studiji sugeriraju da su Hrvatska i Slovenija najdigitaliziranije ekonomije na zapadnom Balkanu. Rezultati istraživanja također sugeriraju vrlo značajne ekonomske učinke investicija u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj; naime, ulaganje u tu infrastrukturu u iznosu od 100 milijuna eura kreira 3848 novih radnih mjesta i 47 milijuna eura novih poreznih prihoda te povećava stopu rasta BDP-a za 0.25 postotnih bodova. Podsjetimo da je samo Hrvatski Telekom prošle godine uložio više od 1,7 milijardi kuna u infrastrukturu i inovativne usluge, što znači da su multiplikativni učinci HT-a zbog ulaganja u digitalnu infrastrukturu svake godine još veći. Studija je također naglasila važnost olakšanog korištenja javnog zemljišta za potrebe razvoja infrastrukture te smanjivanja broja i visine parafiskalnih nameta na investicije u digitalnu infrastrukturu“, izjavila je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb.
Članice DT-a na zapadnom Balkanu su Hrvatski Telekom, Makedonski Telekom, Crnogorski Telekom i Telekom Albanija, koje su tržišni lideri na svim tržištima u području telekomunikacija. Ova je regija vrlo važna za DT, koji će i dalje poticati bržu digitalnu transformaciju u regiji.
Srini Gopalan, član Uprave Deutsche Telekoma za Europu, na summitu je istaknuo kako studija jasno pokazuje da će digitalizacija i digitalna pismenost te pravi okvirni uvjeti pridonijeti stvaranju novih perspektiva za zapadni Balkan, što će pomoći smanjenju odljeva kvalificiranih radnika. „Gospodarske koristi digitalne transformacije mogu se realizirati kroz dva kanala. Prvo, digitalna transformacija može potaknuti inovacije i bitno olakšati internacionalizaciju zahvaljujući ubrzanoj prilagodljivosti. Drugo, učinkovitijim procesima i tehnologijama smanjit će se troškovi transakcija i proizvodnje te prepreke ulasku na tržište. To može biti osobito korisno u zemljama s negativnim demografskim izgledima u kojima rast i razvoj u znatnoj mjeri ovise o sposobnosti penjanja ljestvama komparativnih prednosti“, ističe Gopalan.
Nadzorni odbor Siemensa potvrdio je petogodišnje produljenje ugovora s predsjednikom i izvršnim direktorom Rolandom Buschom od 1. travnja 2025. Taj potez je znak potpore strategiji Siemensa kao vodeće tehnološke tvrtke, s trenutnim upravnim odborom na tri godine rekordnih financijskih rezultata i daljnjeg strateškog razvoja tvrtke.
Foxconn nije promijenio optimistične smjernice o prihodima u drugom tromjesečju nakon što se prodaja u ožujku oporavila, nakon oštrog pada u prva dva mjeseca 2024. Prihodi u prvom tromjesečju pali su 9,6 posto na godišnjoj razini na 1,3 trilijuna TWD (40,5 milijardi dolara).
Taiwan Semiconductor Manufacturing Company izvijestio je o rastu prihoda u prvom tromjesečju 2024. Rastu je pomogao porast prodaje u ožujku i velika potražnja za vrhunskim čipovima kompatibilnim s generativnim AI aplikacijama.
