Prema istraživanju tvrtke Xerox, više od 80 posto malih i srednjih poduzeća želi izbaciti papir iz postupka fakturiranja, podnošenja financijskih izvješća, upravljanja pravnim pitanjima i ljudskim potencijalima te provođenja drugih postupaka koji oduzimaju mnogo vremena. Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo više od tisuću tvrtki u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj, pokazuju da ispitanici očekuju da će provesti promjenu tijekom narednih 12 mjeseci.
Gotovo polovica (46 posto) ispitanika potvrdilo je da gube mnogo vremena na postupke koji obuhvaćaju velike količine papira, dok svaki šesti ispitanik smatra da to u konačnici ima značajan učinak. Najviše vremena u tom pogledu gube MSP-ovi u Njemačkoj (51 posto) i SAD-u (50 posto), nakon kojih slijede ispitanici iz Ujedinjene Kraljevine (43 posto) i Francuske (37 posto).
Budući da je tek svaki peti ispitanik svjestan da tržište nudi rješenja bez papira, u sklopu pripreme za digitalizaciju papirnatih postupaka, većina MSP-ova obratit će se stručnjacima kako bi dobili savjete. Istraživanje pokazuje da će njih 47 posto posjetiti ured prodavatelja uredske opreme, svaki četvrti obratit će se svojem prodavatelju informatičke opreme, a njih 37 posto obratit će se proizvođaču proizvoda.
Istraživanje, koje je provelo neovisno društvo za ispitivanje tržišta Coleman Parkes Research, pokazuje da je povećanje produktivnosti glavni prioritet malih i srednjih tvrtki, zajedno s rastom i smanjenjem troškova ispisivanja. Ukupno je 28 posto poduzeća navelo da su napredni u smislu provedbe svojih planova za digitalizaciju postupaka koji obuhvaćaju papir, pri čemu je najnaprednija Francuska (33 posto).
Američke tvrtke u zaostatku su s planovima za digitalizaciju postupaka, a njih 41 posto izjavilo je da su tek počeli. 12 posto trebat će jednu do tri godine kako bi završili s provedbom digitalizacije. Osim stavljanja naglaska na digitalizaciju i automatizaciju, male i srednje tvrtke također istražuju druge mogućnosti povećanja produktivnosti. To uključuje usluge upravljanja ispisom, Mobilnost i sigurnost.
Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.