Koliko je Hrvatska spremna za prihvat sredstava iz EU fondova?

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i SAFU (Središnja agencija za financiranje u ugovaranje programa i projekata Europske unije) proveli su opsežno i sveobuhvatno istraživanje apsorpcijskog kapaciteta za pripremu i provedbu projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Podrška unaprjeđenju i daljnjem jačanju sustava izobrazbe za europske strukturne i investicijske fondove na regionalnoj i lokalnoj razini“, financiranog sredstvima Europske unije tijekom 2017. Tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR) i Učilište Algebra na projektu su sudjelovali kao tehnička pomoć.

U istraživanju je sudjelovalo oko 500 različitih organizacija, te je uključivalo korisnike bespovratnih sredstava poput udruga, poduzeća i razvojnih agencija, kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ključno je bilo ispitati kapacitete organizacija u svim fazama EU projekta, od identificiranja i pripreme projekata, do prijave i provedbe EU projekata.

Projekt je dao vrlo kvalitetne podatke koji ukazuju na ozbiljni nedostatak stručnih kadrova u području EU fondova, i to ne samo u javnom, nego i u privatnom i civilnom sektoru. Ako uzmemo u obzir i one organizacije koje do sada nisu ostvarile financiranje svojih projekata iz EU fondova, a koje nisu bile obuhvaćene ovim istraživanjem, dolazimo do spoznaje da je nedostatak stručnjaka za EU fondove na svim razinama hrvatskog društva još uvijek alarmantan.

U iskazu opće procjene vlastitih kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova, obuhvaćene organizacije dodijelile su si prosječnu vrlo slabašnu ocjenu od 2,5 (na skali od 1 do 5), a glavno područje koje je potrebno unaprijediti su upravo ljudski resursi. Sljedeći podatak zaslužuje posebnu pažnju svih educiranih u području EU fondova, kao i onih koji tek razmišljaju o svojoj budućoj karijeri: iako su u istraživanju sudjelovale primarno organizacije koje se već uspješne u povlačenju sredstava EU fondova, pokazalo se da prosječno nedostaje 1,8 djelatnik na poslovima vezanima uz EU fondove, po organizaciji, i to ravnomjerno u čitavoj Hrvatskoj.

Drugim riječima, samo u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju trebalo bi osposobiti ili zaposliti gotovo 900 osoba. Ako se zna da je istraživanjem obuhvaćena oko trećina organizacija koje su u Hrvatskoj do sada korisnici EU fondova, lako je izračunati kako danas Hrvatskoj nedostaje oko 2.700 stručnjaka za EU fondove.

I recentna izjava ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijele Žalac, na Sajmu europskih mogućnosti u Šibeniku, govori u prilog činjenici da je pred nama još uvijek puno posla:  „Certifikacija europskih projekata je tek na 304 milijuna, odnosno 3%, što su zabrinjavajući podaci i ja to uporno ponavljam“, izjavila je tom prilikom ministrica Žalac. Napominjemo da je hrvatskim organizacijama na raspolaganju za cijelo obračunsko razdoblje čak 11 milijardi eura. Ipak, postoje svijetli primjeri, npr. Grad Šibenik koji je ostvario sredstva za financiranje niza projekata koji su generirali pravi turistički procvat grada. Posebno je važno napomenuti da u ovom trenutku Grad Šibenik ima spremnih projekata u vrijednost od 500 milijuna kuna, koji čekaju otvaranje natječaja „kao lovci“, kao što je na Sajmu izjavio gradonačelnik Željko Burić.

Kreiranje zalihe kvalitetnih projektnih ideja koje se mogu relativno brzo razraditi nakon otvaranja natječaja, ključ je uspjeha. Nužan preduvjet je pravovremena edukacija ili zapošljavanje educiranih osoba kao temelj osiguravanja odgovarajuće apsorpcije izdašnih EU sredstava za hrvatske organizacije. Napomenimo još jednom da ovi rezultati ukazuju na nedostatne kapacitete organizacija koje već uspješno povlače sredstva EU fondova. Ostale organizacije, koje se tek trebaju uključiti u povlačenje izdašnih EU sredstava imaju još znatno veći posao pred sobom.