Maloprodaja će „buknuti“ širenjem Interneta stvari (Internet of Things - IoT) jer kad se umreži oko 20 milijardi različitih uređaja, bit će potrebno kupovati ne samo te iste uređaje već i dodatke za njih, zamjenske dijelove, hardver svih vrsta, instaliranje drivera, softvera i mnogo drugih stvari. Sve to bi u sljedećih pet godina samo maloprodaji na globalnoj razini trebalo donijeti oko 2,5 milijarde američkih dolara!
Nije to mnogo kad se pogleda podatak da bi IoT do 2020. trebao generirati prihode od preko 300 milijardi dolara, ali ako znamo da trenutno maloprodaja na 670 milijuna dolara, onda brojka koja je skoro četiri puta veća svakako dobro izgleda. Sad se uz sve prognoze ipak treba ponešto i poklopiti jer da bi prodaja krenula, potrebni su potrošači.
Oni su još uvijek dosta nesigurno i dok koristimo pametne telefone, tablete, televizore i takve općenitije stvari kojima je prirodno mjesto na Internetu, još uvijek postoji skepsa u spajanju automobila na mrežum, a posebno hladnjaka, pećnica i ostalih kućanskih aparata. Tako nešto će se kod korisnika "uvući" kad se poradi na sigurnosti, a ona još uvijek ne ulijeva povjerenje.
Prvenstveno, treba postaviti standarde koji bi osiguravali neometan rad više uređaja odjednom, potrebni su protokoli, regulative i suradnja operatera međusobno. Uz to, potrebna je bolja infrastruktura i znatno brže internetske konekcije. O svemu tome se nije mislilo jer lako je povezati termometar (nije Google bez razloga preuzeo NEST) ili neki manji uređaj s pametnim telefonom, ali ukoliko želite kontrolu nad svim uređajima, potrebno je nešto više, kompliciranije i trenutno potpuno neizvedivo.
Stoga, da bi sve krenulo prema naprijed potrebno je promijeniti način razmišljanja ljudi, stvarnost koju su postavili lideri tehnoloških kompanija i potom bi se možda moglo početi raditi i na samom povjerenju eventualnih korisnika.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u ovom dijelu velike analize ICT tržišta usmjerena je na uvoz, odnosno metriku koja uključuje i stjecanje, jer upravo ona dobro pokazuje koliko su vodeće softverske i digitalne tvrtke u Hrvatskoj u 2025. godini bile povezane s međunarodnim dobavnim, tehnološkim i vlasničkim tokovima. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, te donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki. Uvoz u ovom kontekstu ne treba čitati samo kao klasičnu nabavu robe, nego i kao širu sliku poslovnih modela: od softverskih licenci, platformi i razvojnih alata do infrastrukture, usluga, procesa i stjecanja koja prate digitalnu transformaciju.
Palantir je kolovoza povisio prognozu prihoda za 2026. na raspon od 8,150 do 8,158 milijardi dolara, s ranijih 7,650 do 7,662 milijarde. Kompanija je u drugom tromjesečju ostvarila 1,94 milijarde dolara prihoda, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, a dionica je nakon objave porasla za oko 14 posto.
Top 100 najboljih ICT softverskih tvrtki prema izvozu u 2025. godini potvrđuje da je hrvatsko ICT tržište izvozno sve snažnije, ali i da se najveći dio izvoza i dalje koncentrira u rukama ograničenog broja velikih izvoznika. Analiza napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno baze Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, pokazuje da se vrh ljestvice oblikuje oko kompanija koje već godinama imaju međunarodno tržište kao temelj poslovnog modela. U tom smislu ova analiza donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema izvozu, uz dodatni pogled na dinamiku rasta i pada izvoza u razdoblju od 2021. do 2025. godine.
