Internet of Things će dovesti do eksplozije prikupljanja korisnih podataka

Internet of Things će dovesti do eksplozije prikupljanja korisnih podataka
Fotolia

Pojava Interneta stvari (Internet of Things) postavila je dodatne terete u sferi 'gomilanja' podataka koja se prikupljaju i čuvaju pa se tako svake dvije godine količina podataka udvostručuje, što znači da bismo u 2020. godini u virtualnom svijetu imali 44 bilijuna gigabajta u odnosu na današnjih 4,4 bilijuna!

No ako se sve nastavi jednakim ritmom imali bismo i samo 15 posto slobodnog prostora, u odnosu na današnjih 33 posto, jer ljudi su brzo naučili kako prikupljati podatke, ali ne i kako istom brzinom stvarati prostor gdje bi ih sačuvali.

Pokazalo je to sedmo istraživanje koje je na temu Interneta stvari proveo EMC Digital Universe. Ne čudi njihova zainteresiranost za novi "boom" u virtualnom svijetu jer kao što je poznato, danas velik dio naših života zauzimaju "pametni" uređaji, a pritom nije riječ samo o mobilnim uređajima ili računalima već i o perilicama rublja i suđa, mikrovalnim pećnicama, običnim pećnicama, hladnjacima pa i sigurnosnim sustavima. Svake godine, popis uređaja sve je duži, a samim time i interes pružatelja usluga, koji na jednostavan način mogu vidjeti što i kako žele korisnici.

Zato je normalno i da se tvrtke zadužene za istraživanje tog tržišta uključuju u "igru" i daju nam kompletnu sliku. Točnije, pokušavaju pružiti kompletnu sliku jer je sve tek u povojima, velike kompanije još nisu ni "ušle" u Cloud sustave, što je prvi korak za daljnji razvoj ovog načina baratanja podacima.

- Trenutno dvije trećine "digitalnog svemira" pokreću ljudi, a 85 posto informacija koje šalju zadržavamo i analiziramo. Prema viđenom, u narednih nekoliko godina očekujem eksploziju u spomenutom "digitalnom svemiru" jer sve može ići samo naprijed, a pritom su mogućnosti ogromne. Primjerice, kada se gost prijavi u hotel, njegovi podaci se sačuvaju, ali kada ode iz hotela, oni se brišu. Naše analize pokazuju da se ne bi trebale brisati jer njih oko 35 posto daje jasan uvid u ono što potrošači žele - rekao je Matthew Zwolenski, direktor tehnološkog sektora u EMC Australija i Novi Zeland.

Banke su prve shvatile koliko je prikupljanje podataka značajno i trenutno u Australiji i Novom Zelandu većina njih čuva svaki, pa i najmanji, podatak o svojim korisnicima. Problem je što to ne žele dijeliti, a upravo Google, Amazon i Facebook žele njihovu dostupnost u "virtualnom svijetu". Stoga posljednjih godina koriste Cloud sustave i potiču ostale da se priključe.

No u Australiji žele otići korak dalje pa se trenutno razdvija Hadoop okruženje, odnosno Cloud otvorenog tipa koji omogućava tvrtkama da svoje velike baze pohranjuju tim putem, umjesto na hardwer.

Prednost je očita, prebacivanje podataka sa servera na server trenutno traje tjednima, a u ovom formatu bi trebalo nekoliko sekundi! Nažalost, skepsa još uvijek postoji.

- Samo dvadesetak posto IT kompanija shvaća prednosti koje nudi Cloud, što znači da je još mnogo posla pred nama. I što prije ostalih osamdeset posto shvati prednosti koje su pred njima stvari će se promijeniti na bolje, na zadovoljstvo potrošača i pružatelja usluga - ističe Zwolenski.