Apple se još početkom godine pripremio na prvi pad prodaje na godišnjoj razini još od 2001. i prognoze koje su išle u tom smjeru pokazuju se kroz svih 11 mjeseci 2016. točnima. Pa je tako za fiskalnu godinu Apple objavio prihode od 216 milijarde američkih dolara, što je 18 milijardi lošije nego prije goodinu dana.
Upravo je iPhone prodaja slabija za 18 milijardi dolara nego u 2015. i to se nameće kao glavni razlog pada, ali ne i jedini. Problem je i u činjenici što se 2015. nametnula kao rekordna zahvaljujući iPhone modelima s većim zaslonom, predstavljenima u rujnu 2014. Bilo je za očekivati da se rekordi ne mogu kostantno rušiti i da će doći do stagnacije. Zato u Appleu gledaju prema naprijed, a sad treba vidjeti što se isplaniralo za sljedeću godinu.
Naravno, u Appleu se uvijek mogu pohvaliti neviđenim uspjehom u korporativnoj povijesti - da su u deset godine s nule stigli do 150 i više milijardi dolara prihoda. Ali, kaskaju po pitanju onoga što je pokojni Steve Jobs konstantno ponavljao, a to je da Apple u svakom trenutku mora imati tri profitabilna proizvoda.
Trenutno su to iPhone i Mac, s time da se njihovi uspjesi na tržištu ipak ne mogu uspoređivati. U padu već treću godinu zaredom je iPad, iPod je davno "umirovljen". Možda je budućnost u cloudu i streaming uslugama, a možda nas Apple sve iznenadi još jednom nekom inovacijom.
SoftBank je najavio ulaganje od najmanje 45 milijardi eura u AI podatkovne centre u Francuskoj, s ciljem izgradnje do 3,1 GW kapaciteta do 2031. Ta objava otvara AI infrastruktura kao industrijski i energetski projekt, a ne samo tehnološki projekt, a njezine posljedice prelaze granice jednog dobavljača ili jedne tržišne niše.
Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da gotovo polovina europskih malih i srednjih poduzeća, njih 46 posto, ima poteškoće u pronalasku radnika s odgovarajućim vještinama. Prema istom istraživanju, zapošljavanje državljana izvan Europske unije i dalje je ograničeno.
Projekt digitalnog eura ulazi u odlučujuću fazu europskog zakonodavnog procesa. Odbor za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta zakazao je za 23. lipnja glasanje o nacrtu izvješća o uspostavi digitalnog eura, čime se otvara put prema plenarnoj raspravi i konačnom usuglašavanju s Vijećem Europske unije. Riječ je o pravnom okviru bez kojeg izdavanje digitalne valute središnje banke nije moguće, premda sama regulativa ne obvezuje Europsku središnju banku na njezino izdavanje.
