Jedna od najjačih domaćih IT tvrtki zagrebački IN2 prešao je početkom prosinca 500 zaposlenih u cijeloj regiji. Upitan za komentar, predsjednik Uprave IN2 Ante Mandić ističe sa smiješkom kako to znači da sada u kategorizaciji prelaze na 500 - 1000 zaposlenih. IN2 time postaje jedna od najvećih IT tvrtki u Hrvatskoj, ali i regiji.
„Ovdje bih napomenuo da je to ukupni broj zaposlenih u IN2 Grupi koja trenutno ima 11 tvrtki u regiji. Matična tvrtka IN2 Zagreb ima 321 zaposlenika. Međutim, naglasio bih da je broj ljudi koji rade za IN2 i veći jer neki rade kao podugovarači puno radne vrijeme i zapravo ih tretiramo kao zaposlenike. Velik broj zaposlenih je pokazatelj uspješnog rada tvrtke jer ne zapošljavamo samo zato da bi bili veliki nego zato što nam permanentno raste opseg posla. Zapravo, mi neprekidno zapošljavamo kvalitetne ljude i dok ovo govorim taj broj je već 502. To znači da smo protekle godine zaposlili više od 80 ljudi i vjerojatno ćemo nastaviti istim tempom i sljedeće godine“, ističe Mandić.
Što se tiče poslovanja u ovoj godini Mandić ističe kako je IN2 je solidno poslovao. „Očekujemo rast prihoda od najmanje 10 posto u odnosu na 2013. uz povećani udjel izvoza i smanjenje dobiti zbog povećanog investiranja u nova tržišta i proizvode. Udio regije je u neprekidnom porastu i sad je oko 30 posto u ukupnom prihodu“, pojašnjava Mandić.
Za sljedeću godinu Mandić očekuje nastavak ovakvih trendova, a ističe kako se stanje u hrvatskom gospodarstvu i dalje pogoršava i to osjećaju na svakom koraku. IT tvrtke, kao IN2, još uvije rastu zbog svoje globalne prisutnosti ali kroz naše klijente vidimo da kriza u Hrvatskoj ne posustaje i da joj se ne vidi kraj, pojašnjava Mandić i zaključuje da što se IN2 Grupe tiče može reći da je umjereni optimist i vjeruje da će u najmanju ruku ponoviti rast koji imaju ove godine.
Podatkovni centri posljednjih su godina iz specijalizirane IT infrastrukture prerasli u jedno od ključnih pitanja digitalne konkurentnosti, energetske politike i podatkovnog suvereniteta. Rast clouda, umjetne inteligencije, elektroničkog poslovanja i regulatornih zahtjeva promijenio je način na koji kompanije i institucije gledaju na lokaciju svojih sustava, dostupnost povezivosti i sigurnost podataka. U takvom okruženju Hrvatska više nije samo malo rubno tržište, nego prostor koji može imati znatno važniju regionalnu ulogu ako uspije povezati energetsku dostupnost, stabilan regulatorni okvir, optičke pravce i profesionalan ekosustav dobavljača.
Umjetna inteligencija ušla je u poslovanje brže nego što su mnoge kompanije i javne institucije stigle razumjeti njezine stvarne posljedice. Više nije riječ samo o novom tehnološkom alatu, nego o promjeni koja zahvaća način donošenja odluka, organizaciju rada, razvoj softvera, korisničku podršku, upravljanje podacima i samu strukturu poslovnih procesa. U Hrvatskoj se AI sve češće koristi, ali se još uvijek prečesto zadržava na razini pojedinačnih alata, eksperimenata i inicijativa koje ne prerastaju u cjelovitu poslovnu transformaciju. Poseban izazov pritom nije samo tehnološki, nego upravljački i obrazovni: organizacije moraju znati što žele postići, kako će mjeriti učinak i tko preuzima odgovornost za rezultate koje AI sustavi proizvode.
SpaceX-xAI, prema izvještajima, aktivno traži dodatne AI compute korisnike nakon dogovora s Anthropicom. Time se Muskove tvrtke sve jasnije pozicioniraju ne samo kao korisnici, nego i kao dobavljači AI infrastrukture.