Najnoviji podaci europskog statističkog ureda za 2014. godinu pokazuju kako je otvoreno više od 8 milijuna novih radnih mjesta što predstavlja ukupno 3,7 posto radne snage. Pritom je 81,9 posto od ukupnog broja zaposlenih u 2014. bilo muškarci, a 56,5 posto novozaposlenih je imalo visoku ili višu stručnu spremu, odnosno završen obrazovanje više od srednjoškolskog.
Podaci Eurostata govore i koliko je teško naći nove zaposlenike tako da su tvrtke s 10 ili više zaposlenih koje su pokušavale zaposliti osobu s ICT znanjima imale poteškoća kako ih na tržištu naći i taj je postotak dosegnuo čak 40 posto.
Što se pak Hrvatske tiče za 2014. podaci govore kako smo ispod prosjeka EUZ kada je riječ o broju zaposlenih ICT stručnjaka u odnosu na ukupnu zaposlenu populaciju. Hrvatska je tek nešto bolja od Rumunjske, Italije, Portugala, Latvije, Cipra, Litve, Grče koja je posljednja sa tek nešto više od 1,3 posto. Hrvatska ima gotovo 3 posto zaposlenih u ICT sektoru od ukupnog broja dok je prosjek EU 3,8 posto kao što je i prosjek u Njemačkoj. Najveći postotak ICT stručnjaka u ukupnoj populaciji ima Finska s 6,7 posto, slijedi Švedska sa 5 posto, Luksemburg s 5,1 posto, Estonija i Nizozemska sa po 5 posto.
Najveće probleme sa zapošljavanjem novih ICT zaposlenika imali su u Češkoj Republici i Luksemburgu s 59 posto, nakon toga slijedi Austrija s 56 posto,. Nizozemska s 53 posto, Malta s 52 posto, Estonija, Irska i Slovenija s 51 posto. Hrvatska he tu ispod EU prosjeka s 35 posto dok je EU prosjek 38 posto.
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.